Amnestija za ukrajinske demonstrante

Zakon o amnestiji usvojen je uz podršku vladajućeg tabora „Partije regiona“, predsjednika Viktora Janukoviča. Sloboda za demonstrante je pak uslovljena priznanjem da su demonstranti blokirali ulice i zauzeli neke zgrade vlade te opozicija stoga nije htjela da učestvuje u glasanju.

Od 416 poslanika u ukrajinskom parlamentu njih 232 je, nakon višesatne debate, glasalo za zakon, a 11 je bilo protiv. Tokom demonstracija protiv politike Viktora Janukoviča, koji zemlju nastoji odvojiti od Evropske unije a približiti Rusiji, uhapšeno je 100 ljudi.

Opozicija kritikuje odluke

Lider opozicije Vitalij Kličko kritikuje odluku parlamentarne većine i smatra da to neće doprinijeti smirivanju. „Opozicija ostaje na svojim pozicijama“, kazao je ovaj bivši svjetski šampion u boksu. A kako bi pozdravili „znak dobre volje“ aktuelne kijevske vlasti, radikalni protivnici vlade prekinuli su blokadu Ministarstva poljoprivrede. Istovremeno je došlo do sukoba između aktivista pokreta „Zajednička stvar“ i drugih demonstranata.

Dio opozicije međutim podvlači da će u najmanju ruku i dalje ostati na Trgu nezavisnosti, te nastaviti blokadu zgrade sindikata u Kijevu. Ta mjesta važe kao kontrolna centrala demonstranata. U utorak je Janukovič izašao ususret glavnim zahtjevima opozicije: premijer Mikola Azarov je podnio ostavku, a parlament ukinuo pooštravanje zakona o pravu na demonstracije.

U parlamentu Ukrajine se, tokom višečasovne debate, oglasio i prvi predsjednik nezavisne Ukrajine s početka devedesetih, Leonid Kravčuk, koji je jasno poručio: „Zemlja je na korak do građanskog rata.“ Taj 80-godišnjak je kazao da, ukoliko se to želi spriječiti, mora se iznaći konkretan plan. On i njegov nasljednik na mjestu ukrajinskog predsjednika, Leonid Kučma, bili su spremni da plan predstave ljudima na ulici. Kravčuk je kazao kako će se potruditi da ga ljudi slijede.

U međuvremenu se uključila i Evropska unija, koja pokušava da učini napore u posredovanju u borbi za vlast u toj bivšoj sovjetskoj republici. Visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Ketrin Ešton, sastala se u Kijevu sa predsjednikom Janukovičem. Ona je zahtijevala „prekid nasilja i zastrašivanja“. Saradnja između vlade i proevropske opozicije, koja se, istina, događa „s vremena na vrijeme“, mora da preraste u „istinski dijalog“, kazala je Ešton. Šefica evropske diplomatije takođe nije isključila mogućnost uvođenja sankcija Evropske unije proruskom rukovodstvu u Kijevu. „No, prije uvođenja sankcija moraju se brižno razmotriti sve moguće varijante rješenja krize“, kazala je Ketrin Ešton.

Telefonski apel Angele Merkel

Kako bi se kriza u Ukrajini riješila na diplomatski način, uključila se i njemačka kancelarka Angela Merkel. U telefonskom razgovoru s Janukovičem, ona je, prema riječima njenog portparola Štefana Zajberta, pozdravila početak dijaloga s opozicijom i odbacivanje mogućnosti pooštravanja zakona o pravu na demonstracije. Merkel je istakla da se više ne bi smjelo ponoviti nasilje. Građanska prava se moraju zaštititi i pronaći demokratski put kojim bi se izašlo iz postojeće krize, naglasila je Merkel i dodala da su i Evropska unija i Njemačka spremne da pruže potrebnu pomoć.

U jednom drugom telefonskom razgovoru njemačka kancelarka je od ruskog predsjednika Putina zahtijevala da doprinese rješavanju konflikta u Ukrajini. Kako je saopštio porptarol Zajbert, Merkel je apelovala na Putina da se založi za konstruktivan dijalog vlade i opozicije.

Protesti u Ukrajini su počeli u novembru prošle godine, kada je Janukovič odbio da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Umjesto toga on je sa Rusijom dogovorio paket pomoći težak milijarde dolara za njegovu ekonomskom krizom pogođenu zemlju. Moskva je već uplatila tri od 15 milijardi dolara kredita. No, daljih uplata za sada očigledno neće biti. Prvo mora da se raščisti situacija u borbi za vlast u susjednoj zemlji, saopštio je predsjednik ruske vlade Dmitrij Medvedev tokom sastanka s Vladimirom Putinom. Putin je pak samo naglasio da će Moskva ispoštovati svoje obaveze. No, on je dao za pravo Medvedevu i kazao kako bi „Moskva morala da zna koju ekonomsku politiku će slijediti nova vlada, ko će u njoj sjediti i koji će biti njeni principi“.

Autor: Svetozar Savić / wl/re / R. Gonharenko

Odgovorna urednica: Marina Martinović