Od Wilsona do Trumpa
17. novembar 2018
Početkom januara 1918. američki predsjednik Woodrow Wilson stupio je pred oba doma američkog Kongresa i predstavio svoj plan od 14 tačaka. U tezama, koje su kasnije postale čuvene širom svijeta, navedeni su američki ratni ciljevi u Evropi i na Bliskom istoku. Prije svega, skicirano je novo svjetsko uređenje. Pri tome je glavna smjernica trebala biti pravo na samoopredjeljenje naroda. Ali, Wilson je otišao još dalje: američki predsjednik je zatražio slobodnu trgovinu, kraj tajne diplomatije i stvaranje Lige naroda.
Tako se još 1918. godine mogao prepoznati liberalni svjetski poredak, koji je izgrađen nakon Drugog svjetskog rata pod američkim vođstvom. Taj svjetski poredak se uspio nametnuti, jer mu je pristupalo sve više zemalja. Sada se čini da je on u opasnosti koja mu prijeti od strane aktuelnog američkog predsjednika.
Distanciranje od kamena temeljca američke spoljne politike?
Donald Trump je samostalni igrač. Tokom proteklih sto godina nijedan američki predsjednik nije doveo u pitanje temelje američke spoljne politike kao 45. predsjednik Trump.
U SAD-u su oduvijek postojale izolacionističke sile. Wilson je na unutrašnjo-političkom planu propao sa svojim konceptom međunarodnog mirovnog poretka. Međutim, odbijanje njegovog plana od 14 tačaka došlo je od strane izolacionistički orjentisanog Kongresa - a ne od Bijele kuće. Zbog toga se Wilson i dalje smatra pionirom američkog internacionalizma. Do kontroverznog ulaska u Prvi svjetski rat, Sjedinjene Države su tradicionalno pokušavale da se ne miješaju u međunarodne sukobe, naročito u Evropi.
Wilson: spoljna politika zasnovana na saradnji
Wilson je iz užasa rata izvukao pouku da bi SAD trebalo da teže multilateralnoj spoljnoj politici zasnovanoj na saradnji. To jasno proizilazi iz njegovih govora iz 1917. godine. Wilson je naglasio da se svijet mora napraviti sigurnim za demokratiju.
Međutim, Wilson je često pogrešno citiran, u smislu da bi SAD trebalo da učine svijet sigurnim za demokratiju. Mala ali značajna razlika. Jer, Wilson nije vjerovao da je SAD u stanju da to sama učini i da bi tako nešto moglo uspjeti samo zajedničkim naporima, ali pod američkim vođstvom. "Liga naroda" trebala je da obezbijedi okvir za ovu politiku međunarodne saradnje. Wilson je želio da stvori organizaciju koja bi djelovala samo uko postioji saglasnost svih, tako da bi praktično svaki narod imao pravo veta. Koliko je ta Wilsonova ideja bila kontroverzna, pokazala je činjenica da je Liga naroda postojala manje od tri decenije - i da joj Sjedinjene Države nikada nisu pristupile.
Trump: jednostrane odluke
Tokom Trumpovog predsjedničkog mandata, SAD su izašle iz brojnih sporazuma i povukle su se iz nekoliko agencija UN-a. Zbog svog nacionalističkog stava, Trump se stoga može s pravom posmatrati kao Wislonov antipod, kaže John Cooper, profesor emeritus na Univerzitetu u Wisconsinu, koji je napisao nekoliko knjiga o Wilsonu. "On želi da djeluje sam na svoju ruku, da se prikaže jakim muškarcem i da donosi jednostrane odluke u skladu sa njegovim raspoloženjem", kaže Cooper o Trumpu.
Trump i Wilson nisu samo antipodi kada je u pitanju njihov odnos prema međunarodnoj ulozi SAD. Njihov stav prema imigraciji - tema koja je tada bila vrlo kontroverzna kao i danas - ne može biti različitiji. Wilson je zauzeo jasan stav protiv ksenofobije, koja se pojavila u SAD tokom Prvog svjetskog rata i koja je bila uperena protiv imigranata, posebno ratnih izbjeglica iz Evrope. Kada je Kongres SAD usvojio zakon o ograničavanju imigracije 1917. godine, Wilson je stavio veto na taj zakon. Međutim, Kongres je odbacio veto dvotrećinskom većinom, što ukazuje na otpor prema imigranatima koji je postojao u to vrijeme.
"Wilson je mrzio demagoge"
Paralele sa sadašnjim trenutkom su očigledne, s tom razlikom što je sa Trumpom na vlasti predsjednik, koji ne čini ništa da se suprotstavi rastućoj mržnji protiv migranata, već je podstiče od prvog dana predsjedničke kandidature. Štaviše, Trump to ne radi samo verbalno, već koristi svoju predsjedničku funkciju kako bi zaustavio dolazak imigranata bez pasoša, razdvajajući porodice i prisilno ih vraćajući tamo odakle su došli. On isto tako želi da ograniči legalnu imigraciju u Sjedinjene Države, smanji broj izbjeglica i sveda ga na najniži nivo u američkoj istoriji.
Još je prerano za procjenu kako će se okončati Trumpova konfrontacija sa politikom internacionalizma. Međutim, dvije godine njegovog predsjedavanja dovoljno je Cooperu da prosudi šta bi Woodrow Wilson rekao za svog nasljednika: "On bi Trumpa posmatrao sa strahom i užasom. Wilson je oduvijek mrzio demagoge. I to je značajna razlika između dva predsjednika, koji obilježavaju američku politiku proteklog stoljeća u rasponu od 1918. do 2018. godine.