Američki Kongres - „manji“ izbori od velikog značaja

Prema američkom ustavu, u Sjedinjenim Američkim Državama izbori se održavaju svake druge godine. U ovom slučaju se glasa o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu te o 37 od stotinu senatorskih mjesta u Senatu. Trenutno demokrati imaju većinu u oba doma. Međutim, posljednje ankete pokazuju da bi se takvo stanje moglo promjeniti, barem u Predstavničkom domu. Značaj takve promjene je velik, jer se svi zakoni moraju usvojiti u oba doma američkog kongresa.

Vlada predsjednika Baracka Obame je i do sada imala velike probleme u provođenju svoje politike. Naprimjer, u slučaju reforme zdravstvenog sistema, koja je usvojena ove godine. Tom prilikom je rezultat glasanja u Predstavničkom domu iznosio 219 prema 212 za demokrate. Dakle, tijesan rezultat, jer nije samo 178 republikanaca glasalo protiv, nego i 34 demokratska zastupnika. U slučaju da na predstojećim izborima demokrate izgube najmanje 40 mjesta, tada bi republikanci imali većinu u Kongresu tako da više sami ne bi mogli usvajati dalje promjene zakona, već bi ovisili od republikanaca.

Kongres određuje politiku

Onaj ko ima većinu u Kongresu, taj određuje politiku. A republikanci su već najavili da će onemogućiti provođenje već usvojenih zakona, kao što je reforma zdravstvenog sistema, mada proces ne mogu vratiti unazad, jer predsjednik Obama sa svojim pravom veta ima posljednju riječ.

I u Senatu će republikanci najvjerovatnije uzeti jedno mjesto demokratama, ali – kako se pretpostavlja - neće osvojiti većinu. Trenutno demokrate imaju 59 senatora, a republikanci 41-og. Time konzervativci već sada imaju onu tačno manjinsku mogućnost kojom mogu blokirati zakonske procedure. Na izborima će se također odlučivati o 37 od 50 guvernerskih funkcija. Demokrati su trenutno na vlasti u 26 saveznih država, a republikanci u 23 pri čemu je u Floridi na vlasti bivši republikanac. I tu se također očekuje da bi republikanci mogli pobijediti u većini saveznih država.

Autori: Christina Bergmann/S. Tanović

Odg. ur.: Z. Arbutina