1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
BdTD Brasilien Waldbrände im Amazonas
Foto: Reuters/B. Kelly

Amazoniji ne pomažu ljutiti tvitovi

Vanessa Fischer
26. august 2019

Danas se buktinja u prašumi odlično vidi. Ali Amazonija se uništava već godinama – zbog poljoprivrede, proizvodnje struje ili potrage za zlatom. Da li je svijet sposoban da nešto učini, pita se novinarka DW Vanesa Fišer.

https://p.dw.com/p/3OTEi

Amazonija – pluća svijeta koja proizvode petinu kiseonika na planeti. Ta pluća gore u dimenzijama kakve nisu viđene godinama. Brazilski predsjednik je u centru međunarodne kritike jer agresivnom retorikom podstiče ljude da se uhvate za oružje ili oganj, jer širi teorije zavjere, smenjuje priznate naučnike čije mu studije ne odgovaraju i zabranjuje bilo kakvo miješanje u nacionalna pitanja.

Kritika je svakako opravdana. Ali, da li je retorika Žaira Bolsonara zbilja iznenađujuća? Šta se drugo uopšte moglo očekivati od desničarskog populiste? Što je usijanija situacija, što je više kritika, to će njegova vlast biti manje spremna na razgovor. To ne može biti u interesu međunarodne zajednice.

Šta želi ta međunarodna zajednica osim da se ljuti i piše ganute tvitove sa haštagom #PrayforAmazonia?

Danas se doduše buktinja u prašumi jasno vidi, ali uništavanje Amazonije traje godinama, nekad sporije, nekad brže, ali – stalno. I ne radi se tu samo o krčenju prašume zarad poljoprivrednih površina za držanje goveda i sadnju soje.

Godinama se povećava broj ilegalnih rudnika zlata. Zatim, posljednjih godina usred prašume nastaju ogromne akumulacione brane. Do 2023. bi trebalo da ih bude više od dvadeset – a to su projekti koji su počeli još pod vladom ljevičara Lule da Silve.

U pitanju su brane čiji je doprinos elektroprivredi upitan, ali su zato posljedice po ekosistem izvjesno razorne. Čitava područja se poplavljuju, a akumulaciona jezera u takvoj tropskoj klimi postaju pravi rasadnici metana. Metan je daleko štetniji po klimu od ugljen-dioksida.

Uništenje Amazonije deluje nezaustavljivo. Sankcije neće ništa donijeti, naprotiv. Bolsonaru i lobistima brazilske poljoprivrede ide u prilog ako se zamrznu međunarodna sredstva za zaštitu klime i prašume, kako to sada traže Njemačka i Norveška.

To bi samo ugrozilo mnoge angažovane ljude i njihove projekte na licu mjesta. Oni od svoje vlasti ništa ne očekuju. Budžetska sredstva za životnu sredinu su još prošle godine znatno umanjena.

Međunarodna zajednica mora da djeluje upravo suprotno – da dugoročno izdvoji mnogo više novca. Globalni fond, obeštećenja, planetarna obaveza da se ekonomski interesi u Amazoniji ostave u drugom planu.

Konferencija Ujedinjenih nacija u septembru kada će klima biti glavna tema pravi je okvir da se o ovome razgovara. Tu će svijet pokazati da li je u stanju da djeluje – ili samo da se ljuti i piše tvitove.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android