Aljbin Kurti: Promjene zavise od demokratskih snaga u Srbiji

Aljbin Kurti, nošen ubjedljivom pobjedom na izborima, obećava milijardu evra podrške malim i srednjim preduzećima i još milijardu za „odbranu zemlje“, obećava fabriku municije u Đakovici i novi „nacionalni stadion“ sa 8.000 mesta.

To sve premijer Kosova kaže u razgovoru za švajcarski Noje cirher cajtung (NZZ).

Kurti je tokom razgovora za ovaj list prigodno nosio švajcarski ručni sat, koji podsjeća na satove na željezničkim stanicama u alpskoj zemlji. Poklon Alana Bersea, generalnog sekretara Savjeta Evrope i bivšeg prvog čovjeka Švajcarske.

Kurti onda obećava investicije u željeznicu (posebno od Prištine do aerodroma), zelenu energiju, nada se švajcarskoj pomoći u tome…

Ruske „hibridne" pretnje

„Pri strukturiranju naših oružanih snaga se više ugledamo na model Švedske ili baltičkih zemalja, posebno na koncept obuhvatne odbrane. Njihova pozicija je jasna – kad imate jednog velikog susjeda, morate razmišljati drukčije“, kaže Kurti.

Novinar ciriškog lista pogađa – Kurti aludira na Srbiju. „Reći ću ovako: S obzirom na prijetnju, ne možemo sebi da priuštimo haos. Svaki građanin i građanka u slučaju katastrofe ili rata moraju tačno znati koja im je uloga.“

Kosovo, kaže premijer, hoće u NATO i oružane snage modernizuje u tom pravcu. Upitan za „ruski uticaj u regionu“, kaže:

„Čim se smanji ruski uticaj – posebno u Srbiji i Republici Srpskoj – region će se stabilizovati. Između šest balkanskih zemalja nema ni volje ni sposobnosti za međudržavno nasilje.  Ali, problematičan je hibridni ruski uticaj preko energetike, vojske i medija. Prave promjene zavise od demokratskih snaga u Srbiji.“

Ne ko može, nego ko želi

Novinar primjećuje da je Evropska unija dugo „zamajavala" region obećanjem o ulasku u članstvo, ali Kurti primjećuje nešto drugo. Kaže, u regionu se dešava napredak jer Srbija više „ne može da blokira EU-integracije cijelog regiona“.

Sazreo je tren da Zapadni Balkan pripadne Evropskoj uniji, kaže Kurti, i predlaže originalan pristup:

„Do sada se Brisel previše koncentrisao na to ko može biti primljen, a manje ko želi da bude primljen. Od šest zemalja Zapadnog Balkana, njih pet hoće u EU – sa izuzetkom Srbije. Odlučujuće je da treba podržati onoga ko hoće da pristupi.“

Dodaje da „evropske države nemaju više luksuz na previše skepse“ prema Kosovu, s obzirom na rusku prijetnju Evropi, i da stav donekle mijenjaju i Španija i Grčka, koje ne priznaju nezavisnost Kosova.

Na kraju, o domaćim problemima Kurti za NZZ kaže da je potreban „kompromis“ sa opozicijom kako bi se izabrao predsjednik.

Strah od novih izbora

Upravo o tome piše i Katolička novinska agencija (KNA). „I poslije krize – kriza“, javlja o izboru predsjednika Kosova za koji posmatrači upozoravaju da bi opet mogao da preraste u farsu.

Naime, do iduće srijede parlament treba da izabere predsjednika/predsjednicu – a ako ne uspije, onda opet prijete novi izbori, piše KNA.

Nova Vlada na čelu sa Kurtijem stupila je na dužnost prije jedva dvije sedmice, nakon što je skoro godinu dana zemljom upravljala tehnička Vlada. Razlog je, podsjeća KNA, bio „politički pat“ razriješen tek prevremenim izborima prošlog decembra.

„To je paralisalo kosovske institucije i ekonomski razvoj", ocjenjuje KNA. A sada deset nevladinih organizacija u pismu upozorava na „pravu opasnost" ukoliko se opet ide na prijevremene izbore.

Do srijede (4. mart) valja iznaći dvotrećinsku većinu za izbor novog predsjednika ili predsjednice, pa sada nevladine organizacije pozivaju da „javni interes bude iznad partijske računice“, prenosi KNA.

„Za sada ništa nije procurilo od razgovora koje je, prema izvještajima, Kurti prethodnih dana vodio sa političkim protivnicima. Vjosa Osmani, aktuelna predsjednica države i Kurtijeva partijska koleginica, važi kao neomiljena u opoziciji“, zaključuje agencija.