1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Aktivna pomoć pri umiranju" nije eutanazija

26. juni 2010

Što je ubojstvo, a što aktivni čin koji vodi do prekida neželjenog liječničkog postupka? Savezni sud je oslobodio krivice jednog odvjetnika koji je savjetovao obitelj da obustavi umjetnu hranu oboljelom članu porodice.

https://p.dw.com/p/O3rJ
Mnogi pacijenti prije padanja u komu žele da im se život u tom slučaju prekine
Posljednji stisak ruke: Teški bolesnici sada imaju pravo da odbiju liječenjeFoto: AP
BGH verkündet Urteil zu Grundsatzfragen der Sterbehilfe
Wolfgang Putz je prvobitno osuđen, ali je presuda sada ukinutaFoto: picture alliance / dpa

Slučaj kojim se bavio Savezni sud nipošto nije usamljen: bolesnica je, još pri svijesti, odlučila kako ne želi medicinski postupak koji bi joj produživao život kada je već njeno tijelo, zbog bolesti, odlučilo da više ne pripada ovom svijetu. Bolesnica je pala u komu, ali liječnici nemaju drugog izbora nego boriti se svim sredstvima da bi je održavali na životu.

Punih pet godina je trajala agonija koju je bolesnica željela spriječiti, sve dok odvjetnik i specijalist za medicinsko pravo Wolfgang Putz nije preporučio obitelji bolesnice neka prekinu cjevčicu kroz koju se bolesnica hranila. Drama je tada tek počela: liječnici su, protiv volje obitelji, bolesnici stavili novu sondu i tek dva tjedna kasnije je konačno zakazalo njeno srce. Ali odvjetnik se našao pred sudom u Fuldi pod optužbom pokušaja ubojstva i osuđen je na devet mjeseci zatvora uvjetno.

Još ima nejasnoća

Sud je odlučio u korist "posljednje želje pacijenta"
Sud je odlučio u korist "posljednje želje pacijenta"Foto: picture alliance/dpa

Sucima Saveznog suda u Karlsruheu je u odluci da oslobodi odvjetnika optužbe pomogao i zakon koji je donesen pet mjeseci nakon osude odvjetnika, u rujnu 2009. Njime je određeno kako je volja pacijenta ispred preporuke liječnika koji propisuje mjere za održavanje života. Ali i nakon tog zakona je ostala nedoumica: jedno je ne pružiti lijek, drugo je aktivno djelovati da bi se prekinuo nečiji život. Savezni sud u svojoj odluci smatra kako nije bitno aktivno ili pasivno djelovanje. Bitna je volja pacijenta da prepusti bolesti da učini svoje, te pravo pacijenta na dostojanstvenu smrt.

Oko ovog osjetljivog pitanja se uzbuđuju mnogi duhovi: na primjer, katolička crkva je kategorična i odbija svaku pomoć pacijentu da napusti ovaj svijet. Ne samo zato jer se time upliće u volju Božju, nego se stavlja pod znak pitanja i ranije iskazana volja pacijenta. Bolesnik, u konačnoj odluci da mu se prekine život, najčešće nije u stanju izreći svoj stav - i tko može reći, da li se on možda promijenio?

Iako se mora prihvatiti i taj argument, ovu odluku Saveznog suda su pozdravili političari iz gotovo svih stranaka, čak i iz evangeličke crkve. Doslovce svakog dana je na stotine slučajeva u čitavoj zemlji gdje liječnik ne zna što mu je činiti.

Pomoć ili ubojstvo?

Mnogi bolesnici radije biraju smrt umjesto života u komi, na bolesničkoj postelji
Mnogi bolesnici radije biraju smrt umjesto života u komi, na bolesničkoj posteljiFoto: dpa

Odluka Saveznog suda će pomoći mnogim liječnicima, bolesnicima i njihovim obiteljima.Osobito kada je riječ o "aktivnoj" pomoći pri umiranju neizlječivih pacijenata, još uvijek postoje brojne nedoumice: dati nekome injekciju otrova je zabranjeno i to je ubojstvo, čak i ako je to pacijent želio.

Ali onda je tu široko područje indirektne aktivne pomoći: tko će zamjeriti liječniku da pacijentu - na primjer bolesnom od raka, daje sve snažniju dozu sredstva za smirenje, pa makar bi u konačnici to sredstvo moglo biti smrtonosno?

Izuzetno složeno pitanje je pomoć u samoubojstvu. Volja pogođenog tu ne može biti sporna i krivično uzevši, liječnička pomoć u prekidu života nije kažnjivo. Ali opet tek indirektno: jedno je ostaviti nešto pacijentu na njegovom ormariću što bi mu moglo oduzeti život, a nešto drugo je "ubojstvo na zahtjev", naglašava Savezna liječnička komora. To je pak krivično djelo koje se kažnjava kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Autor: Bernd Wolf/dpa/A. Šubić

Odg. ur.: A. Slanjankić