1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Assange pod psihičkom torturom

Jan David Walter
20. decembar 2019

Nakon dugogodišnje izolacije, osnivač Wikileaksa Julian Assange pokazuje jasne posljedice psihičke torture, kaže izvjestilac UN-a Nils Melzer. U februaru se u Londonu odlučuje o njegovom izručenju SAD.

https://p.dw.com/p/3V8Kh
Großbritannien Protest gegen Verhaftung von Assange
Foto: picture-alliance/AP Photo/M. Dunham

Julian Assange je za protokol samo potvrdio svoj identitet, nakon što je na saslušanje pred Sudom u Westminsteru bio uključen putem video-veze. Tu je saznao kada će se održati ročište povodom zahtjeva za njegovo izručenje SAD-u. Assange se trenutno nalazi u  visokosigurnosnom traktu zatvora Belmarsh u Londonu. U maju je osuđen na 50 sedmica zatvora zbog kršenja propisa oko kaucije i uvjetnog puštanja na slobodu, kada je u junu 2012. pobjegao u ekvadorsku ambasadu kako ne bi bio izručen Švedskoj.
Švedsko pravosuđe tada je vodilo istragu oko optužbi za silovanje i podiglo za njim Interpolovu potjernicu. Ekvador mu je odobrio politički azil, tako da se on u ambasadi ove zemlje u Londonu nalazio do aprila 2019. godine – sve dok novi predsjednik Ekvadora Lenín Moreno nije opozvao azil a Assangea uhapsila britanska policija.

Optužen u SAD

Assange se, više od optužbi za silovanje u Švedskoj, bojao da će biti izručen Sjedinjenim Državama. I dok je istraga protiv njega u Švedskoj okončana, američko pravosuđe sve više vrši pritisak kako bi se on izručio. O tome će se odlučivati ​​24. februara. U Sjedinjenim Državama protiv osnivača Wikileaksa podignuta je optužnica u niz tačaka. Ona ga između ostalog tereti za zavjeru i špijunažu u vezi sa objavom državnih tajni. Ako Australac bude proglašen krivim po svim tačkama optužnice, čeka ga kazna od 175 godina zatvora.

Tokom 2010. i 2011. godine Assange je na internetskoj platformi Wikileaks objavio stotine hiljada dosijea tajnih službi, koje je ukrao i proslijedio zviždač Bradley (sada Chelsea) Manning. Većina objavljenih dokumenata odnosila se na ratove u Iraku i Afganistanu i tamošnju ulogu američke vojske.

Navodi o psihičkoj torturi 

Ne zna se da li će Assange doista biti isporučen u SAD. Međutim, nešto drugo izaziva zabrinutost oko najpoznatijeg zatvorenika u Velikoj Britaniji: Assange pokazuje "sve simptome koji su tipični za osobu koja je podvrgnuta mentalnom mučenju", rekao je Nils Melzer, specijalni izvjestitelj UN-a za pitanja tortura nad zatvorenicima. Razlog su godine izolacije - prvo u azilu ambasade, a sada u zatvoru. Assange (47) pati od "ekstremne anksioznosti i stresnih stanja, koja karakteriše nesanica i nemogućnost opuštanja". “Psihička tortura traje mjesecima i posljedica je međunarodnog pritiska”, rekao je Melzer. Melzer se smatra snažnim pristašom Assangea, ali on nije jedini koji tako misli.

WikiLeaks  Julian Assange London Gerichtssaal
Julian Assange u sudnici u LondonuFoto: Reuters/J. Quenzler

Reagujući na Melzerov izvještaj, 60 liječnika napisalo je u novembru otvoreno pismo britanskoj vladi, upozoravajući na Assangeovo pogoršano zdravlje i upozorivši da bi mogao umrijeti u pritvoru, ako mu se ne ukaže liječnička njega.

"Nisam mogao utvrditi da se do sada bilo šta promijenilo u zatvorskim uvjetima za Assangea”,  rekao je Melzer za DW.  No, otvoreno pismo ljekara senzibiliziralo je javnost o tome koliko je slučaj hitan, dodaje Melzer, izrazivši nadu da će to imati uticaja na dalji tok situacije.

Neadekvatni uvjeti u zatvorima

U govoru pred njemačkim Bundestagom krajem novembra, Švajcarac Melzer istaknuo je da je Assange odležao svoju kaznu i da se nalazi u preventivnom pritvoru kako ne bi izbjegao izručenje. "Ali nema potrebe da zbog toga boravi u visokosigurnosnom zatvorskom traktu.”  Prema riječima ovog diplomate UN-a, dovoljan bi bio kućni pritvor ili nešto slično, što bi omogućilo kontakt s porodicom, advokatima i medijima.

Julian Assange Wikileaks-Gründer
Julian Assange pet godina nije napustio Ambasadu Ekvadora u LondonuFoto: Getty Images/J.Taylor

Na pismo koje je Melzer uputio britanskoj vladi, izbjegnut je odgovor. Melzer je tim povodom za Radio Bayern 2 izjavio: "Kada napišete službeno pismo nekoj zemlji i ona tako neodređeno i čudno odgovori, onda je to obično znak da je svjesna da se ne ponaša ispravno ".

Civilno društvo apelira na saveznu vladu

Akademija umjetnosti u Berlinu (ADK) , jedna od najstarijih kulturnih institucija u Evropi, u saopštenju za javnost pozvala je na "humani odnos prema Julianu Assangeu u skladu sa načelima pravne države". Potpredsjednica Kathrin Röggla rekla je za DW da se ADK priključuje pozivu Udruženja demokratskih pravnika (VDJ) da se Assangeu prizna status političke izbjeglica. Angažman institucija civilnog društva mogao bi dovesti do pritiska, rekao je Röggla i dodala: "I naravno, svi očekuju od naše njemačke vlade da se na vanjsko-političkom planu više uključi u ovaj slučaj."

U intervjuu za kelnski list "Kölner Stadtanzeiger" Assangeov otac John Shipton pozvao je vladu u Berlinu da pruži veću podršku njegovom sinu. Njemačka vlada je od početka veoma oprezna po pitanju slučaja Assange. Nakon Assangeovog hapšenja u Londonu, portparol kancelarke jasno je stavio do znanja da je to sada pitanje britanskog pravosuđa.

Frank Überall, predsjedavajući Njemačkog udruženja novinara (DJV), žali se na pasivan stav njemačke vlade: „Ne znam da li njemačka diplomatija pokušava nešto uraditi iza zatvorenih vrata. Ponekad se stiče utisak da se ona ponaša u smislu: Šta nas to zanima? Ne želimo biti svjetski policajac.", kaže Überall za DW. 

Predsjedavajuća odbora Bundestaga za ljudska prava i političarka Liberalne stranke FDP-a Gyde Jensen, također smatra neophodnim da se preispitaju Assangeovi uvjeti pritvora. "Ljudska prava se odnose i na zatvorenike. Ako je smještaj nehuman, to se mora ispitati”

Heroj ili izdajnik?

Ne vide svi, poput Sjedinjenih Država, Wikileaks kao „neprijateljsku špijunsku agenciju", a Assangea kao izdajnika. Naprotiv: neki glasovi izražavaju zabrinutost što se primjerom Juliana Assangea šalje poruka kojom se potkopava sloboda štampe i govora. Naravno, izdajništvo i kleveta ne mogu se tolerirati, kaže članica Bundestaga Gyde Jensen, izražavajući zabrinitost u pogledu zaštite zviždača.

Švajcarski diplomata Melzer slično razmišlja: „Mislim da je ovo kritičan momenat, kada ljudi moraju shvatiti da se ovdje ne radi o nekome ko ti se sviđa ili ne. Ovdje se radi o njihovim pravima i o integritetu demokratije i sistema pravne države".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android