Ako zapne u Kini, svijet će imati problem
29. maj 2020
Glasanje u Velikoj palati naroda u četvrtak (28.5.2020.) je završeno u roku od pola sata. Pseudo-parlament je pri tom usvojio važne zakone i nacrte zakona. Na primjer, Građanski zakonik koji bi 1. januara trebalo da stupi na snagu i nacrt za novi Zakon o bezbjednosti za Hongkong. Sa 2.878 glasova za, jednim protiv i šest uzdržanih, prošao je nacrt za Hongkong, pa čak iako je glasalo 36 delegata iz Hongkonga.
Vladajuća Komunistička partija Kine takve rezultate shvata kao široku narodnu podršku. Svijetu pak postaje jasno da je taj kontrolni gremijum samo fasada. U tom plenumu se ne debatuje o kontroverznim temama. Kritika i drugačije mišljenje se ne tolerišu. Umjesto toga, uslijedio je neobično dugačak aplauz kada je usvojen prijedlog za Hongkong – 22 sekunde.
Prieti propast društvenog konsenzusa
Premijer Li Kećijang, prvi put od 1990. nije pomenuo konkretan privredni rast. Do sada je kontinuirani privredni rast davao legitimitet samovladi Komunističke partije. Društveni konsenzus između vlastodržaca i naroda glasi: dokle god ljudi postaju sve bogatiji, do tada će zahtjevi za demokratijom stajati po strani.
Ali, privredni rast u Kini veoma je usporen. Sama vlada govori da su kola krenula nizbrdo. Razlozi su višestruki, a korona-kriza je jedan od njih. Manjak inovativne snage, šteta za privatne preduzetnike i nedostatak potražnje na unutrašnjem tržištu čine opasnu mješavinu za kinesku privredu. „Obezbjeđivanje radnih mjesta“ je čak 39 puta pomenuto u izvještaju vođstva Komunističke partije. Uz to je premijer Li Kećijang na završnoj konferenciji širio optimizam i obećao „umjereni“ ekonomski rast u tekućoj godini, uprkos pandemiji.
Globalni značaj zaključaka iz Pekinga
Nacionalni kongres naroda je događaj od međunarodnog značaja, jer Kina je integrisana u svjetsku privredu. Korona-kriza je pokazala da kompletna globalna proizvodnja i isporuka nisu sigurne, ako Kina ne proizvodi i ne izvozi robu kao obično. Osim toga, ogromno kinesko tržište od presudne je važnosti za uspjeh inostranih velikih koncerna i srednjih preduzeća – prije svega za izvoz orijentisane nacije poput Njemačke. Primjera radi, Folskvagen, kao najveći svjetski proizvođač automobila, 2019. je prodao oko 11 miliona automobila – od toga 4,2 miliona u Kini.
Ako u Kini zapne, svijet će imati problem. Zahvaljujući globalizaciji, prosperitet u Njemačkoj zavisi od srednjeg društvenog sloja. Nacionalni kongres naroda, na kojem premijer Li jednom godišnje stane pred strane novinare, šansa je da se sagleda i kritički isprati put Kine u budućnost.
Podsticanje nacionalizma
I, kao i obično, Nacionalni kongres naroda se narodu u Kini prodaje kao ogroman uspjeh, iako najavljene mjere za oživljavanje privrede nisu ni ubjedljive, a ni jasne. Državno rukovodstvo pokušalo je da, uprkos odlaganju plenuma zbog pandemije, demonstrira normalnost, kako bi se ugušila svaka sumnja o mogućim greškama i slabosti vlasti.
Kako bi prikrila žestoko uplitanje u autonomni status u Hongkongu i spor sa SAD u vezi toga odakle je virus krenuo, Komunistička partija podstiče nacionalizam. Tako narodu Kine želi da se podmetne da jako partijsko rukovodstvo i u kriznim vremenima ukazuje na pravi put. Pored toga, haotični krizni menadžment rivala SAD u izbornoj godini svaki dan na srebrnom poslužavniku nudi dovoljno materijala da Komunistička parija može sa samopouzdanjem da tvrdi kako ona vlada bolje.
„Smjena vlade" ostaje nepoznat pojam
Bilo kako bilo, strategija Pekinga je kratkovida. Pandemija prolazi, ali strukture i sistemski problemi kineske privrede ostaju. A i SAD će prije ili kasnije da izabere nekog novog predsjednika. Ko i iz koje partije će ući u Bijelu kuću, to se, za razliku od Kine, još uvijek ne zna. Jer, „promjena vlade“ ostaje nepoznat pojam za Komunističku partiju Kine.