Akcijski plan i granice – Andrej Plenković po drugi put kod Angele Merkel | Evropa | DW | 28.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Akcijski plan i granice – Andrej Plenković po drugi put kod Angele Merkel

Drugi službeni posjet Andreja Plenkovića Berlinu prošao je u znaku Hrvatske liste želja: Akcijski plan za bolju suradnju i ulazak u Schengenski prostor. No bilo je riječi i o drugim granicama.

I dok je njemačka kancelarka već vjerojatno zaboravila kada je bila na odmoru, hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću je ovo prvi zadatak izvan granica zemlje nakon ljetnog odmora koji, kako znamo, u Hrvatskoj traju malo dulje nego na sjeveru Europe. Kancelarka je u posljednja dva tjedna već „odradila" dva visoka gosta iz ovog dijela Europe, bosanskohercegovačkog predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića i crnogorskog kolegu Duška Markovića.

Osjetljivo pitanje promjene granica

Posjete ova dva političara u regiji su odjeknuli prvenstveno zbog teme granica na zapadnom Balkanu to jest o njezinim promjenama. Njemačka kancelarka je tom prilikom naglasila kako su granice na Balkanu nepromjenljive. Taj stav je, više-manje ponovila i danas no tek na novinarsko pitanje o čemu je jučer razgovarala s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ona je danas o granicama govorila kao o „premisama" i izrazila bojazan da bi njihove promjene mogle otvoriti nove probleme, recimo kada je u pitanju (također sporna) granica između Kosova i Crne Gore. Bolnog povijesnog pitanja prekrajanja granica dotaknuo se i hrvatski premijer koji je podsjetio na rješenje Badinterove komisije koja se pozvala na davno definirane unutarnje granice SFR Jugoslavije. I Plenković je izrazio bojazan da bi promjena tih granica mogla imati „negativne refleksije" i u ostatku regije ne precizirajući na koje granice misli. Ali potencijalnih kriznih momenta je dovoljno.

Kroatischer Premier Plenkovic bei Merkel (picture alliance/dpa/Bundesregierung/S. Kugler)

Merkel i Plenković u Berlinu

No o granicama je bilo riječi i u jednoj sasvim drugoj tematskoj cjelini. Najveći trenutni vanjskopolitički cilj Hrvatske je ulazak u Schengenski prostor. Hrvatska to želi što prije, jer je turistička sezona bez redova na slovenskoj granici nešto što ne priželjkuju samo političari. Angele Merkel je svom gostu ulila optimizam kada je izjavila kako Njemačka pozitivno gleda na želju Hrvatske za ovim daljnjim korakom EU integracije ali je naglasila kako „treba ispuniti kriterije". Ona je doduše izjavila kako Hrvatska, tj. njezina policija, obavlja „izvrstan posao" štiteći vanjske granice EU-a ali se nije izjasnila glede želje Hrvatske da u Schengen uđe do kraja sljedeće godine to jest do početka predsjedanja Hrvatske Europskim vijećem. U istom dahu dvoje državnika je spomenulo i podršku zemljama u regiji na putu ka EU. Pritom upada u oči činjenica kako je hrvatski premijer spomenuo punu podršku Bosni i Hercegovini na tom putu spominjući u istom dahu i potrebu ravnopravnog statusa za hrvatski narod u toj zemlji. Isto tako je izostala i izjava o punoj podršci drugom susjedu Srbiji koji je da facto na tom putu prema Bruxellesu daleko dalje nego BiH.

Izbjeglička tema i pogled na Europske izbore

O izbjeglicama se također rubno govorilo ali tu su teren pripremili već drugi. Činjenica je da su posljednjih mjeseci u Berlinu boravili hrvatski ministri obrane i unutarnjih poslova Damir Krstičević i Davor Božinović, te da je i prilikom ovog posjeta u pratnji premijera državna tajica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras što ukazuje na visoki prioritet koji njemačka kancelarka daje zatvaranju tzv. Balkanske rute za izbjeglice koja opet pojačano ulazi u središte njemačke političke svakodnevice, posebice nakon svađe unutar Demokršćanske Unije Njemačke.

Koliko je ta tema aktualna pokazali su i događaji posljednjih dana u Njemačkoj. U trenutku dok Andrej Plenković posjećuje Berlin, oko 250 kilometara južnije usred savezne pokrajine Saska, neonacisti bjesne i love strance po ulicama. Povod su izbjeglice i jedno, dosad neistraženo ubojstvo za koje su osumnjičena dva mlada useljenika iz Sirije i Iraka.

Ovi događaji su nesumnjivo voda na mlin desničara iz Alternative za Njemačku (AfD) koji su prošle godine na saveznim izborima do temelja prodrmali njemačku političku svakodnevicu i to po svemu sudeći trajno.

Kroatischer Premier Plenkovic bei Merkel (picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka)

Na susretu njemačke kancelarke i hrvatskog premijera govorilo se o granicama u različitim kontekstima

Toga se kratko, obraćajući se predstavnicima hrvatske zajednice u ponedjeljak navečer u prostorijama Hrvatskog veleposlanstva, dotaknuo i sam premijer. „Promjene koje je njemački politički pejzaž doživio na izborima prošle godine su bitne i na tragu su određenih trendova i u drugim zemljama Europske unije", rekao je Plenković nekoliko minuta nakon što je govorio o možda glavnom političkom događaju sljedeće godine u Europskoj uniji, izborima za Europski parlament.

Akcijski plan za više investicija

No da je prvi međunarodni termin hrvatskog premijera nakon ljetne pauze naglašeno gospodarske prirode, govori i raspored. Prije samog susreta s kancelarkom hrvatski premijer je posjetio i Njemačku trgovinsku i industrijsku komoru, dakle one koji ne samo u teoriji nego i na temelju praktičnog iskustva znaju gdje zapinje kada je u pitanju poslovanje s Hrvatskom a tu se još uvijek kao najveća kočnica investicijama spominju birokratske prepreke.

Gospodarsku notu ovog dvodnevnog radnog posjeta Njemačkoj podcrtava i premijerova pratnja. Osim državne tajnice u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataše Mikuš Žigman, tu je i ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Zdenko Lucić. Posljednja stanica ovog putovanja, ali ne i najmanje važna, je i susret s ministrom gospodarstva i energetike Petrom Altmeierom koji se, i nakon što više ne obnaša dužnost šefa kancelarskog ureda, još uvijek smatra jednim od najprisnijih suradnika Angele Merkel.

Plod svega bi trebao biti tzv. Akcijski plan koji bi trebao, kako je rekao premijer, „dati strukturu" trenutnim izvrsnim odnosima Njemačke i Hrvatske. "Želimo iskoristiti dobre političke odnose između naših dviju zemalja kako bi im na političkom, gospodarskom i kulturnom planu dali novu strukturu", dodao je Plenković. Angela Merkel je samo spomenula kako su gospodarski odnosi dobri ali je istodobno naglasila kako je Hrvatsku ohrabrila na „daljnje reforme". Kako javlja javni servis ARD njemačkim poduzetnicima još uvijek smetaju birokratske prepreke u Hrvatskoj koje teško da će ukloniti Akcijski plan s potpisima ministara vanjskih poslova.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android