1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobal

Air Baltic: Mala kompanija, veliki menadžeri

Andreas Späth
24. juli 2020

Avionska branša je u najdubljoj krizi u istoriji. Air Baltic, kao jedan od uspješnih primjera evropskog civilnog vazduhoplovstva, pokazuje da avionski saobraćaj može funkcionirati i pored pandemije.

https://p.dw.com/p/3fcSk
Avion kompanije Air Baltic tokom leta
Foto: DW/A. Spaeth

"Ljudi se trenutno još uvijek plaše letenja, ali to će se uskoro promijeniti", kaže Martin Gauss. Ovaj Nijemac, nekada pilot i menadžer u službi aviokompanije DBA, od 2011. godine vodi Air Baltic sa sjedištem u Rigi, vodeću aviokompaniju na Baltiku, koja se smatra uzorom u avionskoj branši.

Po izbijanju korona krize, latvijska aviokompanija je povukla radikalan potez. "Bili smo prvi koji su napravili naprasni rez u Evropi i prestali potpuno letjeti 17. marta. Tada smo kompaniju - osoblje i flotu aviona - smanjili za 40 posto”, kaže Gauss koji je inače rođen u njemačkom Pforzheimu. Gotovo 700 zaposlenih moralo je otići, ali su svi dobili garanciju da će ponovo biti zaposleni kada posao krene.

Nova strategija za vrijeme nakon korone

Tokom lockdown-a, jedanaest najužih rukovodilaca praktično se zaključalo u sjedište kompanije na pustom aerodromu u Rigi. Tamo su boravili dva mjeseca, gotovo svaki dan, uključujući testiranje na koronu, kojem je bio podvrgnut cijeli tim svake dvije sedmice. Kući su išli samo na spavanje. "Morali smo razviti novu strategiju i proizvod koji bi bio prihvatljiv nakon krize", objašnjava Martin Gauss.

Aviokompanija ponovo je uspostavila letove 18. maja. U međuvremenu njeni avioni lete i na svih pet njemačkih odredišta. U početku su saobraćala samo četiri od 38 aviona, ali danas je polovina aviona u odnosu na vrijeme prije korone ponovo u pogonu. Neke su se stvari promijenile, stari avioni su povučeni. Ali generalno važi: „Najveća promjena u našem proizvodu je ta što ga zapravo isporučujemo našim kupcima na isti način kao i prije", kaže Martin Gauss.

Impressionen Fliegen in Corona-Zeiten bei Air Baltic
Air Baltic ima najmlađu flotu aviona na svijetu, koji nisu stariji više od dvije godineFoto: Air Baltic

Posada ne nosi zaštitna odijela kao u drugim aviokompanijama i nema vizira za lice, poput onih koje Qatar Airways sada čak propisuje i putnicima. Stjuardese i stjuardi Air Baltica nose maske i rukavice, a i putnici moraju nositi maske. "Prva smo evropska kompanija koja svakom kupcu na svakom letu daje kovertu sa maskom i dvije maramice za dezinfekciju. Ova ideja se rodila ovdje", objašnjava Martin Gauss.

O potrebi nošenja maske u avionu

Air Baltic je na početku krize nekoliko puta poslao avione tipa Airbus u Kinu po milion maski, "dvije sedmice prije nego što se Njemačka odlučila na to", dodao je Gauss. I: "Koliko smisla ima nositi masku je za diskusiju." U ovom trenutku ljudi su vjerovatno sretniji kada nose masku. "Medicinski gledano nema razloga zbog kojeg se maska mora nositi u avion – a ne moira u restoranu."

Air Baltic od izbijanja krize koristi samo svoje najnovije avione tipa Airbus A220 i to je bila jedna od prvih kompanija koja je svoju strategiju zasnovala na ovim letjelicama. Sada Air Baltic upravlja "najmlađom” flotom aviona na svijetu sa prosječnom starošću letjelica manjom od dvije godina. Zbog toga je ova aviokompanija posebno efikasna. Nakon svakog zaustavljanju u Rigi, avioni se intenzivno čiste, a svaki putnik s dvije maramice za dezinfekciju može obrisati površinu oko vlastitog sjedišta.

U posljednje vrijeme se i najjeftinije karte mogu promijeniti uz određenu naknadu, što prije nije bilo moguće. "Zbog neizvjesnosti koja postoji, to je sada neophodno", kaže Martin Gauss. Srednja sjedišta trenutno su uglavnom prazna. Srećom A220 ima srednja sjedišta samo desno od prolaza. "Ali, ona su prazna samo ako kartu nije rezervisalo više od 89 putnika", naglašava šef kompanije i dodaje kako za to "nema medicinske opravdanosti".

Top tržišta i dalje zatvorena

U Rigi, šef operacija leta Pauls Calaitis, koji je i sam kapiten aviona, vodi operativni centar Air Baltic-a, gdje na ogromnim ekranima imate pregled svih letova. Kada su zaustavljeni letovi, ova žila kucavica cijele aviokompanije, koja radi 24 sata dnevno, bila je zatvorena. "Bio je to dramatičan prizor", prisjeća se direktor kompanije. Sada se ovdje može vidjeti samo djelić užurbanih aktivnosti koje vladaju u sezoni putovanja.

Ipak, Calaitis je zadovoljan: "Nismo otkazali niti jedan let u prvih sedam sedmica od ponovnog uspostavljanja letova. To je snažan signal našim putnicima: Ko god rezerviše let, taj također leti." Širokog osmijeha on ukazuje na stopostotnu tačnost slijetanja. "To su vrijednosti karakteristične za svjetsku klasu, koje ljeti obično ne postoje. Razlog za to je jednostavan: na nebu ima mnogo manje saobraćaja." Svake srijede postaje ozbiljno - kada Air Baltic odlučuje koje još ciljeve može uključiti u svoju ponudu.

Impressionen Fliegen in Corona-Zeiten bei Air Baltic
Svaki putnik dobija kovertu sa maskom i dvije maramice za dezinfekcijuFoto: Air Baltic

Do sada su top-tržišta Rusije, Ukrajine i Švedske ostala zatvorena, a broj rezervacija dostigao je polovinu u odnosu na prethodnu godinu, iako je ponuda manja za više od polovine u odnosu na uobičajeni broj letova iz vremena prije korone. "S obzirom na kapacitet koji nudimo, situacija sa bookingom je jako dobra”, radosno primjećuje Gauss. U junu je popunjenost iznosila 39 posto. U normalnim vremenima je to katastrofalno a sada to predstavlja tračak nade.

Sretni šef aviokompanije

Air Baltic obavio je 369 redovnih letova u prvoj sedmici jula, u poređenju sa 1.346 u istoj sedmici prošle godine. U septembru će sva 22 Airbusa A220 ponovo poletjeti, a njihov broj će se naredne godine povećati na 32. "Preživjet ćemo čak i ako nastupi drugi talas korone", kaže Martin Gauss. "Ali naravno da smo u početku sumnjali hoćemo li preživjeti".

Trenutno kompanija još uvijek uspijeva preživjeti trošeći svoje novčane rezerve, prikupljene prije krize. Početkom jula Evropska komisija je odobrila povećanje kapitala većinskom vlasniku - latvijskoj vladi u visini od 250 miliona eura. Novac bi trebao biti vraćen najkasnije nakon izlaska na berzu planiranog za kraj 2022. ili početak 2023. godine. „Zadovoljan sam", kaže direktor kompanije Martin Gauss. Teško da bi to trenutno mogao reći šef neke druge aviokompanije na svijetu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android