1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Agresivni Mladić

5. juli 2011

"Mladić se ponašao krajnje agresivno, kada su ga izvodili iz sale. Prethodno je omalovažavajućim gestama provocirao familije žrtava", piše Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

https://p.dw.com/p/11p2X
Ratko MladićFoto: dapd

List Sueddeutsche Zeitung iz Minhena osvrće se na drugo pojavljivanje Ratka Mladića pred sudijama u Hagu: "Mladić je ometao suđenje upadicama, prekidima i monolozima. "Ne želim da čujem ni jedno slovo optužnice..., ne slušam...", uzvikivao je Mladić kada je sudija Alphonse Orie počeo čitati tačke optužnice. Mladić se ponašao krajnje agresivno, kada su ga policajci izveli iz sale. Prethodno je omalovažavajućim gestama provocirao familije žrtava i odbio da skine kapu. Kao i prilikom prvog pojavljivanja pred sudom tražio je više vremena da se pripremi i rekao je da je spreman govoriti tek kada Sud potvrdi branioce, koje on traži. To su beogradski pravnik Miloš Šaljić i ruski advokat Alexander Mezajev. Haši sud trenutno ispituje njihove kvalifikacije i narednih sedmica će odlučiti hoće li im dozvoliti da brane Mladića. Niko nema namjeru da optuženom nameće odbranu, pojasnio je sudija. Šaljić je bivši vojni sudac i poznaje Mladića iz vremena JNA. Šaljić je rekao da najvjerovatnije ne može braniti Mladića, jer ne govori engleski.

Ratko Maldic Haager Kriegsverbrechertribunal
Mladić pred sudijama Haškog tribunalaFoto: AP

Mladićevo odbijanje da se drugi put izjasni o optužnici po pravilima Tribunala se tumači kao izjava da se ne osjeća krivim. Sudija Orie je rekao da je bivši komandant Vojske bosanskih Srba optužen da je pokrenuo genocid i etničko čišćenje u BiH sa ciljem istrebljenja Bošnjaka i Hrvata. Kao najgori zločini pomenuti su genocid u Srebrenici, opsada Sarajeva, slilovanje muslimanskih žena i mučenje zatvorenika. Portparolka suda je osim toga rekla da Mladić nije smrtno bolestan, kako tvrde njegovi savjetnici", piše Sueddeutsche Zeitung iz Minhena.

Uspostava mostova između Srbije i Kosova

Neue Zuercher Zeitung osvrće se na dogovor u Briselu, koji su protekle subote postigle delegacije Beograda i Prištine. "Bilateralni dijalog bazira se na rezoluciji, koju je u septembru 2010. donijela Generalna skupština UN-a. Tako su Srbija i Kosovo pozvani da riješe tehnička pitanja uz pokroviteljstvo EU. Cilj je rješavanje praktičnih, svakodnevnih problema. Pitanje statusa Kosova je izbjegnuto. No, postići praktična rješenja je u praksi teško ostvariti jer su sva bilateralna, sporna pitanja nastala na bazi dijametralno suprotnih stavova oko statusa Kosova. Sada se kao veliki uspjeh ocjenjuje što su dvije strane postigle dogovor o slobodi kretanja. Tako će građani Kosova ubuduće moći u Srbiju sa svojim ličnim kartama ali ne i pasošima. Oni će na granici dobiti potvrdu srbijanskih vlasti da lična karta služi samo u svrhu identifikacije.

Verhandlungen zwischen Serbien und dem Kosovo
Zgrada u Briselu u kojoj se održavaju pregovori o tehničkim pitanjima delegacija Beograda i PrištineFoto: DW

Srbija ovaj ustupak ne želi priznati kao jednu vrstu indirektnog priznavanja Kosova. Naglašava se da se kosovski pasoši, kao najveći simbol pripadnosti jednoj državi, i dalje ne priznaju. I Priština je morala popustiti. Tako će vozači sa Kosova svoje registarske tablice ulaskom u Srbiju morati promijeniti privremenim tablicama, koje izdaju srbijanske vlasti. Pored toga, obje strane će jedna drugoj stavljati na raspolaganje kopije podataka iz vjenčanih registara, matičnih knjiga rođenih i registara umrlih. Srbija je 1999. sva dokumanta iz Prištine prebacila u Beograd, dok Priština ima podatke, koji se tiču srbijanske manjine. Razmjena podataka odvijaće se preko Eulexa. Time se želi olakšati i borba protiv organizovanog kriminala i prevara oko zamjene identiteta. Postignut je i dogovor oko uzajmanog priznavanja diploma.

Između Beograda i Prištine još nema dogovora oko telekoma, električne mreže i katastra. Predmet spora ostaje kosovski carinski pečat, uveden 2008. Srbija odbija da ga prizna i kosovska roba zbog toga ne može da se transportuje preko njene teritorije. Ukoliko se do kraja jula ne postigne dogovor, Kosovo prijeti protumjerom i zaustavljanjem uvoza roba iz Srbije.


Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Mehmed Smajić