1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobal

75 svjećica na rođendanskoj torti: Kako je NATO?

3. april 2024

Za NATO je ovo povratak na početak: 1949. neprijatelj je bio na istoku. I danas je opet isto. Rat Rusije protiv Ukrajine obilježava godišnjicu Saveza. Iz Bruxellesa Bernd Riegert.

https://p.dw.com/p/4eLNb
Potpisivanje ugovora o osnivanju NATO-a - Washington 04.04. 1949.
Potpisivanje ugovora o osnivanju NATO-a - Washington 04.04. 1949. Foto: epa/AFP/dpa/picture alliance

Na rođendanskoj torti NATO-a sutra će gorjeti 75 svjećica. To je najstariji i jedini vojni savez sastavljen od demokratskih država na svijetu. I uvijek je atraktivan. Savez je osnovan 1949. godine kada je imao 12 članica. Danas ih ima još 20. Nedavno su mu se pridružile Finska i Švedska jer traže zaštitu od Rusije. Ukrajina i Gruzija žele članstvo iz istog razloga. Širenje NATO-a prema istoku počelo je prije 25 godina s ulaskom bivših članica Varšavskog pakta, raspuštenog vojnog saveza Istočnog bloka: to su bile Poljska, Češka i Mađarska.

U to vrijeme, na 50. rođendan NATO-a, vladao je optimizam. Smatralo se da je Hladni rat dobiven. Na Rusiju se gledalo kao na partnera. Godine 1997. Moskva se ugovorom složila da se neće protiviti širenju na istok. Baltičke države, Slovačka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska postale su članice 2004. Godine 2009. Savezu su pristupile Albanija i Hrvatska. U 2017. i 2020. NATO je apsorbirao daljnje dijelove bivše Jugoslavije s Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom. 

Rusija kaže "Ne"

Ruski predsjednik Vladimir Putin počeo je kritizirati NATO-ov smjer prema istoku početkom 2000-ih. Tvrdio je: Kada je bivši DDR primljen u Savez ponovnim ujedinjenjem Njemačke 1990., Sovjetskom Savezu je obećano da se NATO neće širiti na bivšu sovjetsku sferu utjecaja. Međutim, to nikada nije navedeno u pisanom obliku. Moskva je 1997. potpisala Akt Rusija-NATO, koji ne sadrži takve obveze.

Nedavno su se NATO-u pridružile Finska i Švedska jer traže zaštitu od Rusije
Nedavno su se NATO-u pridružile Finska i Švedska jer traže zaštitu od RusijeFoto: Jakub Porzycki/NurPhoto/picture alliance

NATO je 2008. načelno obećao članstvo Gruziji i Ukrajini. Najkasnije u tom trenutku Putin je pritisnuo strateški prekidač. Doveo je dijelove Gruzije pod rusku kontrolu, 2014. Rusija je anektirala ukrajinski Krim i poduprla separatiste u istočnoj Ukrajini. Zatim je uslijedio napad na cijelu Ukrajinu 2022. NATO unatoč tome drži otvorena vrata za dalja članstva. Ili upravo zbog toga?

Sumnje u SAD

Uglavnom, situacija je ista kao i prije 75 godina kada je 4. aprila 1949. u Washingtonu osnovan NATO. Slobodni Zapad se želi vojno suprotstaviti rastućoj prijetnji s Istoka uz uzajamnu pomoć – pod kišobranom nuklearnog oružja SAD-a. Hladni rat reloaded.

"Što se tiče prijetnje i reakcije NATO-a, čini se da je sve isto kao i tada. Kolektivna odbrana ponovno je temeljna zadaća. U to nema sumnje", kaže Matthias Dembinski s Leibniz Instituta za mir i istraživanje sukoba u Frankfurtu na Majni. Ključna je razlika, kaže on, u odnosu na 1949., međutim, to što postoji snažno nepovjerenje prema vodećoj naciji NATO-a, SAD-u. Ako sljedeći američki predsjednik bude Donald Trump, dosadašnja formula međusobne pomoći mogla bi, kaže on, postati nevažeća.

“Zadatak s kojim bi se Europljani onda suočili u najgorem hipotetskom slučaju bio bi dvostruk”, kaže Matthias Dembinski. "Naime, kompenzirati političko vodstvo SAD-a, ali i vojni doprinos koji je SAD do sada dao NATO-u. To je herkulov zadatak. Hoće li uspjeti, sve je samo ne jasno", kaže Dembinski. 

Matthias Dembinski
"Što se tiče prijetnje i reakcije NATO-a, čini se da je sve isto kao i tada. Kolektivna odbrana ponovno je temeljna zadaća. U to nema sumnje", kaže Matthias DembinskiFoto: HSFK

Energični i sa 75?

Aktualni američki predsjednik Joe Biden poziva se na formulu pomoći iz članka 5. Povelje NATO-a kao “svetu i nepovredivu”. Na osnovu tog članka, napad na jednog člana je napad na sve. Na nedavnom samitu NATO-a 2023. u Vilniusu, u Litvi, on je opisao stanje u kojem je Sjevernoatlantski savez na sljedeći način: "Danas je naš savez bedem globalne stabilnosti i sigurnosti, kao što je bio više od sedam desetljeća. NATO je jači, više energizirani i ujedinjeniji nego ikad prije."

Istraživač sukoba Matthias Dembinski u intervjuu za DW primijećuje da sukob s Rusijom i potpora Ukrajini trenutno okupljaju savez. Sa sada 32 člana i njihovim ponekad sukobljenim interesima, savez nije uvijek u rođendanskom raspoloženju. "NATO ima značajne momente inercije. A to za takav savez uvijek može predstavljati egzistencijalni izazov", kaže Matthias Dembinski. "Zanimljiva stvar u vezi s NATO-om je da je nekako preživio sve svoje krize do sada - i bile su teške. NATO je do sada bio iznenađujuće prilagodljiv", kaže on.

Pistorius: Okrenuti kormilo

Izazov za NATO danas je prebaciti se s međunarodnih misija natrag na zapostavljenu odbranu vlastitog teritorija, kaže njemački ministar odbrane Boris Pistorius u intervjuu bruxelleskom studiju Deutsche Wellea. Povratak korijenima, i to brzo. "Okrećemo kormilo punom brzinom, da tako kažem. Sada zaustavljamo smjer međunarodnih kriznih operacija i stranih misija. Moramo preokrenuti potiskivanje natrag prema nacionalnoj odbrani i odbrani saveza. Za to je potreban jedan momenat. To je mjesto gdje se trenutno nalazimo i postaje dinamično, kako ja to doživljavam", rekao je Pistorius.

Budućnost NATO-a ovisit će o ishodu ruskog rata protiv Ukrajine, iako ona uopće još nije članica. Ovo je pitanje vjerodostojnosti za Savez, kaže bivši glavni glasnogovornik NATO-a i direktor komunikacija Jamie Shea.

"Čak i ako Ukrajina uspije poraziti Rusiju i osloboditi svoj teritorij, Rusija će ostati zlobna i osvetoljubiva. Neće voljeti NATO. Nažalost, Rusija će još mnogo godina ostati najveća prijetnja NATO-u", rekao je Shea.