70. rođendan Goethe-Instituta: ″Permanentno samopronalaženje″ | Politika | DW | 28.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Njemačka

70. rođendan Goethe-Instituta: "Permanentno samopronalaženje"

 U Beogradu je Goehte-institut otvoren 1970. u Zagrebu 1973. a u Sarajevu radi od dvijehiljadite godine. Najčuvenija njemačka kulturna institucija je postojala decenijama i prije dolaska na Zapadni Balkan.

Predsjednica Goethe-instituta Karola Lenc (Cariola Lentz) kaže da se ova institucija kritički osvrće na sedam decenija svog postojanja. U izdavačkoj kući Klet-Kota iz Majnca izašla je knjiga u kojoj je razmatrana sedamdesetogodišnja istorija Instituta. Autori su Karola Lenc i etnologinja Mari-Kristin Gabrijel. Mada je povod jubilej, ton u knjizi nije slavljenički već analitičko-kritički. Za DW Karola Lenc, koja je od prošle godine na čelu Goethe-instituta, kaže da je istorija instituta - istorija stalnog počinjanja iz početka. 

A sve je počelo u poslijeratnoj Njemačkoj 1951, kada je Goethte-institutosnovan u Minhenu. Tada je prošlo šest godina od prinudnog zatvaranja prethodnog instituta, Njemačke akademije, osnovane 1925, koju su nacisti za vrijeme svoje vladavine pretvorili u svoj instrument. Američka okupaciona vlast je rasformirala „Njemačku akademiju" jer je u njoj vidjela nacističku „propagandnu i špijunsku centralu koja djeluje širom Evrope".  Zato je novoosnovani Gete-institut politički zasigurno bio potpuno nov početak.  

- pročitajte i ovo: Jubilej Goethe-Instituta u BiH 

Kursevi njemačkog jezika  

Najprije je Institut dovodio profesore i nastavnike njemačkog iz cijelog svijeta da bi usavršili svoje znanje jezika. Ali uskoro je promocija njemačkog jezika u inostranstvu izbila u prvi plan. Prvi Goeth-institut  otvoren u inostranstvu bio je onaj u Atini 1952. Do 1961. Uslijedila su 53 instituta u inostranstvu. Danas ih je 158 u 98 zemalja.  

Karola Lenc (Carola Lentz) - nova predsjednica Goethe-Instituta

Karola Lenc (Carola Lentz) - nova predsjednica Goethe-Instituta

- pročitajte i ovo:  Balkan uči njemački

Između 1958. i 1963. u fokusu je bila Afrika. Mreža Goethe-Instituta je prekrila afrički kontinent.  Njemački umjetnici i kulturni radnici su odlazili na turneje po svijetu. Na primjer, džezer Albert Mangelsdorf je sa svojim kvartetom oduševio dijelove Azije, njemačka elektronska psihodelična muzika je predstavljana i u Kabulu.  

Jedno od najinteresantnijih poglavlja Instituta je bilo hladnoratovsko doba. Istočni i zapadni blok su neprijateljski raspoloženi jedan prema drugom i naoružani do zuba. Podijeljena Njemačka se takođe bori za uticaj. Ali i Istočna Njemačka osniva 1951. svoju instituciju – Herder-Institut je kulturni i informacioni centar istočnonjemačke, komunističke države, koji takođe nudi jezičke kurseve u inostranstvu. Neki od njih su direktna konkurencija Goethe-institutima. To nadmetanje traje do pada Zida 1989. i kraja DDR-a.  

I papa Franja uči njemački 

Sedamdesetih godina rasplamsale su se debate oko Goethe-instituta. U Londonu je izložba plakata Klausa Šteka izazvala burne reakcije.  Na jednom kolažu se video tadašnji predsjednik bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Franc-Jozef Štraus  kako maše nožem, a ispod toga piše: „Hladni rat nas baš uzbuđuje”. Političari su se ljutili zbog činjenice da se novac poreskih obveznika navodno troši na uvrede upućene političarima. 

Teroristi iz redova ekstremne ljevice  su 1977. izvršili napad na Goethe-institute u Madridu i Parizu.  A sredinom osamdesetih je budući papa Franjo u Bopardu, njemačkom gradiću na Rajni, išao na kurs njemačkog jezika u Goethe-institut. Sa domaćinima, kod kojih je tada stanovao, sačuvao je kontakt sve do danas. Njemački televizijski komičar Rudi Karel je 1987. izazvao skandal kada je na osmu godišnjicu iranske revolucije u jednom skeču vođu iranske revolucija Homeinija gađao ženskim donjim vešom. Sutradan je Iran naredio dvojici njemačkih diplomata da napuste zemlju, ukinuo je sve letove za Zapadnu Njemačku i – privremeno zatvorio Goethe-Institut u Teheranu.  

Goethe institut je u Adis Abebi osnovao Goetheov umjetnički klub

Goethe institut je u Adis Abebi osnovao Goetheov umjetnički klub

Širenje na istok Evrope 

Poslije pada berlinskog zida, Goethe-institut je počeo da otvara svoja predstavništva u bivšim istočnoblokovskim državama. A 1992. se desilo i ono što mnogi malo prije toga nisu smatrali mogućim – njemački ministar spoljnih poslova Klaus Kinkel je otvorio Goethe-institut u Moskvi. U ujedinjenoj Njemačkoj se Institut širi i na području bivše istočnonjemačke države. 

Teroristički napadi u Njujorku 11. septembra 2001. promijenili su rad Goethe-instituta. Na vrh liste prioriteta izbili su dijalog između kultura i razumijevanje. Institut stavlja naglasak na jačanje civilnog društva i prevenciju sukoba. Predsjednica Instituta Karola Lenc kaže: "U kulturnom radu je najveći izazov za nas to što se na engleskom zove 'Shrinking Spaces' a poodrazumijeva jačanje neliberalnih tendencija, autoritarnih režima, koji sve više pokušavaju da ograniče i kontrolišu prostor, slobodan prostor za umjetničke i intelektualne aktivnosti”.  Za Goethe-institut to znači da mora da se ustanovi gdje je moguć rad, a gdje ne – kao trenutno u Bjelorusiji. Karola Lenc kaže da ostaje važno da se traga za formatima u kojima su razmjena i susreti ipak mogući.  

Karola Lenc je rođena u Majncu 1954. Specijalizovala je etnologiju i važi kao vrsna stručnjakinja za Afriku. Godinu dana je na čelu Goethe-Instituta i kaže da on u inostranstvo donosi „veoma različitu, diferenciranu i raznoliku sliku Njemačke”. Ona dodaje da je u posredovanju važno biti suzdržan i saslušati druge. Insistira na tome da Goethe-institut  nije „globalni pametnjaković” . Prema njenom mišljenju, mnogo je važnije da se sa partnerima dođe do zajedničkih odgovora na globalna pitanja. „Sa raznolikim, izuzetno zanimljivim književnim, muzičkim, slikarskim, umjetničkim projektima, koje rado predstavljamo, želimo da stupimo u dijalog sa ljudima iz drugih kultura", kaže ona.  

70 Jahre Goethe-Institut

Na aktuelnoj izložbi povodom 70 godina Goethe instituta u Berlinu zaštita klime je jedna od ključnih tema

Jubilej kao državni akt  

Za takve zadatke je Goethe-institut prema riječima njegove predsjednice dobro pripremljen. Ali jednu stvar bi rado dodala u koalicioni ugovor nove vlade o kojoj pregovaraju socijaldemokrati, zeleni i liberali: „Bilo bi dobro kada bi nova vlada priznala kulturu kao dio spoljne politike, ako želimo da i dalje imamo prijatelje u svijetu kao i da u Njemačkoj  dobijamo podsticaje za globalnu debatu iz svijeta".  Već sada je Goethe-institut sve više prisutan u kulturnim zbivanjima u Njemačkoj, na primjer na Vajmarskom kulturnom simpozijumu. O tome svjedoči i jubilarni program u Berlinu. Sedam dana nakon digitalne državne ceremonije 22. novembra, biće otvorena multimedijalna izložba na Hamburškoj željezničkoj stanici, pod nazivom "Take Me to the River". Radi se o umjetničkim odgovorima na promjenu prirodne sredine. Izložba „Nacija, naracija, narkoza" istražuje ulogu muzeja u kulturama sjećanja. A interaktivne instalacije „Zid koji iščezava" u zgradi Rajhstaga pokazuju evropski pluralizam.  

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu