50 godina McDonaldsa u Njemačkoj - brza prehrana sve popularnija | Panorama | DW | 04.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

zdravlje i ekonomija

50 godina McDonaldsa u Njemačkoj - brza prehrana sve popularnija

Prvi McDonalds je u Njemačkoj otvoren prije točno pola stoljeća. Prodor brze hrane, unatoč svim trendovima zdrave prehrane, ne jenjava. Nijemci se danas ne hrane nužno bolje nego njihovi djedovi i bake.

Kada je McDonalds 4. decembra 1971. otvorio svoj prvi restoran u Njemačkoj, hamburger je stajao 95 pfeninga. Pored hamburgera su se na jelovniku tada nalazili još i cheeseburger, Coca cola, Fanta i kava.

Danas je McDonalds mnogo više od obične pečenjarnice. Ima 38.000 podružnica širom svijeta, od čega 1.448 u Njemačkoj. I na tome ne trebalo ostati: „Mi u sljedećim godinama planiramo veliku ekspanziju", kaže jedan glasnogovornik ove kompanije čije je njemačko središte u Münchenu.

Sve nezdravija prehrana unatoč zdravim trendovima

U sedamdesetima se, kako kaže Margareta Büning-Fesel, direktorica Saveznog ureda za prehranu, povećalo zanimanje građana za kulturu prehrane i općenito međunarodnu kuhinju. To je pogodovalo širenju do tada egzotičnih jelovnika s klasičnim fast-foodom. No u Njemačkoj (Zapadnoj) porast utjecaja američke prehrane je započeo odmah poslije Drugog svjetskog rata dolaskom i stacioniranjem američkih vojnika.

Big Mac

Big Mac

Prvo što je preplavilo zapadnonjemačko tržište su bili napici s visokim postotkom šećera. U sedamdesetima se po prvi put počelo govoriti o pretilosti, dakle o pretjeranoj i nezdravoj debljini, kao ozbiljnom zdravstvenom problemu u Njemačkoj. Od 1990. do 2013. se broj muškaraca koji spadaju u bolesno debele povećao za 40 posto. Hans Hauner sa Else Kröner-Fresenius centra za prehranu na Tehničkom sveučilištu u Münchenu govori i o porastu konzumacije mesa i mesnih prerađevina u posljednje vrijeme.

Zdrava prehrana – pitanje novca

Znanstvenici bilježe i porast potrošnje brze hrane i to ne samo hamburgera nego i pizze, kobasica, kebaba…"Samo u 40 posto domaćinstava se još redovito kuha. To je povezano sa sve većim brojem domaćinstava s jednim članom", kaže Hauner.

Trend zdrave prehrane s pahuljicama i raznim sortama müslija koji je krenuo u osamdesetima, te sve češća rasprava o kvaliteti prehrane nisu nužno doveli do toga da se danas građani hrane zdravije. „Mnogi bolje obrazovani vode računa o tome što jedu. No s druge strane imamo slabije obrazovanije i financijski ne baš tako dobro stojeće slojeva društva. Jedan dio stanovništva se danas hrani lošije nego prije pedeset godina", kaže Hauner.

To potvrđuje i Büning-Fesel koja kaže kako još uvijek velik broj stanovnika zbog pomanjkanja sredstava nije u stanju prehranjivati se pravilno. „Prehrana je još uvijek pitanje novca: u restoranu je hrana skuplja nego u zalogajnici. Svježe namirnice su još uvijek skuplje od industrijski prerađenih", kaže ova znanstvenica. No ono što i bolje stojećima danas nedostaje je vrijeme za pripremu namirnica.

Porast broja restorana brze prehrane

Zato munjevito raste broj restorana brze prehrane. Još je i prije pandemije koronavirusa udio prometa gastronomskih lanaca premašio trećinu. Tokom pandemije se taj udio još povećao.

Restorani s brzom hranom su sve popularniji u Njemačkoj

Restorani s brzom hranom su sve popularniji u Njemačkoj

Broj restorana bez posluge je od 14.648, koliko ih je bilo 2005. godine, porastao na 35.656 u 2019. Zaključak znanstvenika: današnji stanovnici Njemačke i u dugoročnoj usporedbi sa svojim precima ne prolaze tako dobro. „Možda zvuči čudno ali prije rata se u Njemačkoj konzumiralo mnogo više krumpira i kruha, a kruh je bio mnogo grublji, tj. sadržavao je mnogo više balastnih tvari nego danas, što ga je činilo zdravijim. O konzumaciji šećera da se i ne govori", kaže Hauner.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu