45 milijardi evra nedovoljno za spas Grčke?!

Akcije na berzama pale su u cijelom svijetu, pošto je agencija za rejtinge „Standard i Purs“ degradirala grčke obveznice, dajući im oznaku „džank“ što će reći visoka kamata - mala vrijednost. Grčke vlasti ipak tvrde da će biti u stanju da plate sljedeću tranšu dugova koji dospjevaju početkom maja, a riječ je o sumi od 8,5 milijardi evra.

Ukoliko se to ne dogodi, domino efekat će biti neizbježan. Ista agencija je za dva stepena umanjila i rang portugalskih hartija od vrijednosti, što se tumači ocjenom da se grčka kriza reflektuje i na ostale članice evro zone. Stahuje se da bi se na udaru mogla naći i Španija - peta ekonomija evro-zone.

Situacija je izuzetno teška

Koga bi međutim najviše pogodilo bankrotstvo Grčke? Ako ova zemlja ne otplati 177 milijardi duga koliko duguje međunarodnim finansijskim institucijama, Evropa je sigurno prva na udaru. Jer, oko 145 milijardi pozajmljeno je kod evropskih banaka. Konkretno: 56 od francuskih i 34 milijarde od njemačkih banaka.

Nikolas Skorijas, ekspert za finansije iz agencije Pegazus Sekjuritis kaže da je situacija izuzetno teška:

„Situacije je ozbiljna. Grčka vlada ima problem sa puštanjem obveznica na tržište. Ona mora ulagačima da garantuje 15 odsto provizije, zato što je rizik izuzetno veliki", kaže Skorijas.

Vodeće evropske berze su u padu za više od 2,5 odsto, dok je na Vol Stritu indeks prosječne vrijednosti industrijskih dionica Dau Džons izgubio 1,9 odsto. Vrijednost evra je pala za više od jedan odsto, na najnižu vrijednost u proteklih osam mjeseci.

Ukoliko ubrzo ne stigne pomoć, Grčkoj prijeti insolventnost. Što znači da više ne bi bila u poziciji da otplaćuje pozajmice. Države članice evro-zone su obećanjima da će Grčkoj obezbjediti pomoć od 30 milijardi evra, najprije uspjele da primire prilike na berzama, ali su nakon zvaničnog podnošenja zahtjeva za pomoć Atine, pojedine države, prije svega Njemačka, izrazile suzdržanost u spremnosti da održe dato obećanje. Iz krugova vladajuće koalicije su se, u Berlinu moglo čuti i procjene da 45 milijardi evra neće biti dovoljno za spas Grčke od bankrotstva.

Njemačka zauzima stav

Nakon sastanka Angele Merkel u Berlinu u srijedu (28.4.) sa jednim dijelom svog tima: minsitrom inostranih poslova Gidom Vesterveleom, ministrom finansija Volfgangom Šojbleom i ministarkom pravde Sabine Lojthojzer-Šnarenberger, Njemačka će odlučiti koje će dalje korake preduzeti u vezi sa grčkom finansijskom krizom. U Berlin dolaze i šefovi Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) i Evropske banke, Dominik Štro Kan i Žan Klod Triše. Zemlje evro zone zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom žele da ubrzaju pružanje pomoći Grčkoj, jer ta zemlja na svjetskom tržištu kapitala može još samo da dobije novac po izuzetno visokoj kamatnoj stopi. Zato su kontakti između šefova država i vlada zemalja evro-zone posljednjih dana intenzivirani i zvaničnici ovih zemalja će kako je najavljeno 10. maja održati sastanak, kada će se uostalom i izjasniti o zahtjevu Grčke i paketu pomoći.

U međuvremenu se oglasio i predsjedavajući EU Herman van Rompej koji je najavio sastanak šefova država i vlada zemalja evrozone 10. maja, kako bi se našao put za izlazak Grčke iz krize. Zemlje evro-zone zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom žele da ubrzaju pružanje pomoći Grčkoj, jer ta zemlja na svjetskom tržištu kapitala može još samo da dobije novac po izuzetno visokoj kamatnoj stopi.

"Pregovori su u toku i daju značajne rezultate. Narednih dana biće završen izvještaj i odlučiće se o aktiviranju finansijske pomoći Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda i naravno grčke vlade", izjavio je Herman van Rompej, predsjednik Evropskog savjeta.

agencije/ dw/ ss

Odg. urednik: Svetozar Savić