30 godina od osnivanja ″Zelenih″ | Politika | DW | 13.01.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

30 godina od osnivanja "Zelenih"

Njemačka stranka „Zeleni“, koja danas (13.01.) slavi 30-tu godišnjicu svog postojanja i koja je osnovana kao partija protesta, već odavno se etablirala.

Predsjedavajući Zelenih: Cem Özdemir (lijevo) i Claudia Roth sa kožnom jaknom na kojoj piše: Ne vjeruj nikom preko 30

Predsjedavajući "Zelenih: Cem Özdemir (lijevo) i Claudia Roth sa kožnom jaknom na kojoj piše: Ne vjeruj nikom preko 30"

Ne vjeruj nikom ko je preko 30. To je poznata izreka iz 60-tih i 70-tih godina. Tada su se studenti i mladi ljudi u Njemačkoj suprotstavili svijetu odraslih i svemu što je tada bilo etablirano. Bilo je mnogo onih koji tada nisu bili zadovoljni društveno-političkim sistemom u Saveznoj Republici Njemačkoj. Međutim, ti ljudi se nisu angažirali u političkim strankama, nego u brojnim socijalnim pokretima koji su se zalagali za politiku mira, zaštitu okoliša i za prava žena i borili se protiv korištenja atomske energije. Tako je nastala i njemačka stranka „Zeleni“, koja je osnovana 13. januara 1980., dakle prije tačno 30 godina.

Zastupnici Zelenih u Bundestagu 1983.

Zastupnici "Zelenih" u Bundestagu 1983.

"Zeleni" nisu htjeli da budu kao druge stranke

Sjedokosi Hans-Christian Ströbele jedan je od starijih članova „Zelenih“. Prvi put je sjedio u Bundestagu, kao zastupnik „Zelenih“, 1985. Danas ima 70 godina i još uvijek zastupa „Zelene“ u njemačkom parlamentu. Nosi jeans. Bio je član stranke od njenog osnivanja. O tome kaže:

„Zeleni su nastali iz kritike prema etabliranom partijskom sistemu. Nisu htjeli da budu kao ostale obične stranke.“

Početkom 80-tih iz različitih grupacija zelenih i alternativnih lista nastala je njemačka stranka „Zeleni“. Kako kaže Ströbele, vrijeme je tada bilo sazrelo za nastanak jedne takve stranke:

„U društvu su postojali teški problemi. Tadašnje natjecanje u raketnom naoružanju je prijetilo da uništi cijeli svijet.“

Zaštita okoliša je jedan od prioriteta Zelenih

Zaštita okoliša je jedan od prioriteta "Zelenih"

Zašto su ribe mrtve ?

Etablirane stranke nisu uopšte željele da govore o razoružanju, o pravima žena, o zaštiti okoliša. To su tada bile sasvim nove teme. Jedan stariji izborni spot „Zelenih“ iz 1980. prikazuje na rijeci jednog dječaka i starijeg čovjeka koji pričaju:

„Dedo, zašto su ribe mrtve? „Jer je industrija zatrovala čistu vodu…“ „Ko ti je to rekao?“ „Zeleni !“

Alternativni ministar u tenama

Joschka Fischer, kao zastupnik Zelenih, u Bundestagu 1984.

Joschka Fischer, kao zastupnik "Zelenih", u Bundestagu 1984.

„Zeleni" su na tadašnjim izborima dobili 1,5 odsto glasova. Tri godine kasnije, sa 5,6 odsto osvojenih glasova, ušli su u njemački parlament. Tadašnja zastupnica „Zelenih“ Petra Kelly je na putu ka parlamentu izjavila da stranka i dalje mora zadržati ciljeve protestnog pokreta.

1985. „Zeleni“ su ušli u njemačku vladu. Joschka Fischer, koji je tada izabran za ministra za zaštitu okoliša, položio je zakletvu u tenama. Zbog toga su ga i nazvali „alternativni ministar u tenama“. „Zeleni“ su potom prvi put sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) formirali njemačku vladu. Fischer je izabran za ministra vanjskih poslova i morao je da preuzme odgovornost zbog sudjelovanja Njemačke u ratu na Kosovu. Tada, 1999. na konferenciji „Zelenih“ u Bielefeldu, došlo je do unutarpartijskog sukoba. Fischer je za govornicom ironično rekao:

„Aha, to sam samo čekao. Ovdje govori ratni huškač koga Milošević predlaže za Nobelovu nagradu za mir.“ Fischer je doživio buran aplauz prisutnih…

No, „Zeleni“ su se danas također etablirali. Njihovi zastupnici u Bundestagu danas nose odjela. Na proteklim izborima, u septembru 2009., „Zeleni“ su osvojili više od 10 odsto biračkih glasova.

Autori: Heiner Kiesel / Senad Tanović

Odg. urednica: Jasmina Rose

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.