″25 godina YUxit-a″ | Kiosk | DW | 25.06.2016
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

"25 godina YUxit-a"

25 godina nezavisnosti Hrvatske i Slovenije, kao i uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na UEFA EURO 2016 su neke od tema kojim se bavi njemačka štampa.

"25 godina „YUxit-a" – Slovenija i Hrvatska se nalaze pred brdom problema, naslov je tekst u listu Tiroler Tageszeitung u kojem autor piše da su „i četvrtinu vijeka nakon proglašenja nezavisnosti društva i politika u Sloveniji i Hrvatskoj duboko podijeljena na lijevo i desno. I na privrednom planu se čekaju mnoge reforme“.

„Osvrćući se na 25 godišnjicu poglašenja nezavisnosti je većina medija i političara mišljenja da je Slovenija, za razliku od Hrvatske, iskoristila više šansi. To prije svega zavisi i od građanskog rata u Hrvatskoj u kojem je poginulo nekoliko desetina hiljada ljudi, dok je četvrtina miliona protjerano. Tu su i razaranje industrije kao rezultat oružanih borbi između Htvatske i srpske manjine potpomognute iz Beograda. Dok je Slovenija, koja se turističkim rječnikom rečeno, nalazi na sunčanoj strani Alpa, 2004 godine postala članica EU i NATO-a, Hrvatska je članica NATO postala pet godina kasnije, a EU prije tri godine. Dok je Slovenija ubrzo postala „uzorni dječačić“, Hrvatska je do danas ostala problematična zemlja, naprimjer kroz sporove sa susjedima, Slovenijom, Srvijom i Bosnom i Hercegovinom.“

Tiroler Tageszeitung također piše i da je istorijski jaz u društvu između lijevih i desnih ostao nepremostiv. Ko se u Drugom svjetskom ratu borio na strani fašističkih Hitlerovih pomagača ili komunističkih partizana? Ko je imao koju ulogu u ratu od prije 25 godina? Nedavno je vođa slovenske opozicije, Janez Janša, zbog navodne veleizdaje podnio tužbu protiv Milana Kučana „Oca nezavisnosti“. Najveća stranka u Hrvatskoj, HDZ, ponovo podstiče stare rovovske borbe. Fašističke pjesme se ne čuju samo na nogometnim stadionima. Čak i jedan ministar je osumnjičen da na salonski način želi oživjeti fašističke ideje“.

Tragovi rata u Vukovaru

Tragovi rata u Vukovaru

Autor teksta također podsjeća da se Slovenija, zahvaljujući pomoći iz EU, uspjela izvući iz krize u kojoj se našla 2013. godine. „U Hrvatskoj je sasvim drugačije: glomazna državna uprava često guši privatne poduzetnike. Korupcija je raširena. Reforma obrazovanja, pripremana godinu i po dana, postala je upitna. Trećina plodne zemlje je neobrađeno, jer se njena obrada ne isplati. Posljedica svega toga je masovno iseljavanje, prije svega mladih i dobro obrazovanih ljudi. To dovodi do toga da u domaćim staračkim domovima i bolnicama nedostaje osoblja. Renomirane zagrebačke novine „Večernji list“ u maju su napisale. „Hrvatska se 20 godina vrti u krug. Izabrano je pogrešno vodstvo koje zemlju ne vodi dobro“.

Kraj SFRJ i početak rata

WDR je danas objavio reportažu o raspadu bivše Jugoslavije i odcjepljenju Slovenije i Hrvatske.

„Bio je to kraj Jugoslavije i početak rata u kojem je neobuzdani nacionalizam od mirnog komšije napravio smrtnog neprijatelja. Centralna vlada u Beogradu je odmah reagovala na odcjepljenje bivših republika. Bivši predsjednik Kučan je tada rekao da „mogućnost nije podcijenio, ali da nije računao na takav brutalan odnos“. Tenkovi JNA su prolazili ulicama u Ljubljani, a artiljerija je pucala. Međutim, deset dana kasnije srbijanski predsjednik Slobodan Milošević prekida borbu i ne staje na put nezavisnosti Slovenije. Srpska manjina u Sloveniji, koja je bila mala, nije igrala ulogu u njegovim ratnim planovima o balkanskoj sili - Velikoj Srbiji“.

„U medijskoj sjenci početka rata u Iraku je počeo i rat na Balkanu. Gdje su Srbi ulazili, gotovo svakodnevno su vršeni masakri i protjerivanja. Tamo gdje su hrvatski vojnici zaustavili Miloševićeve trupe, sličnu sudbinu je doživljavalo srpsko stanovništvo. Radovan Karadžić je još prije potpirivao bosanske Srbe: „Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak“. Bosanski Srbi su tri godine držali Sarajevo u opsadi i dvije tećine zemlje stavili pod svoju kontrolu. Za ratne zločine počinjene za to vrijeme je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora. Kada su u novembru 1995. godine Dejtonskim sporazumom okončane sve borbe, preko četiri miliona ljudi u bivšoj Jugoslaviji je izgubio svoj dom, a više stotina hiljada ljudi život.

Hrvatski uspjeh u Francuskoj

Florian Haupt u listu „Berliner Morgenpost“ piše o nogometnoj reprezentaciji Hrvatske i objašnjava zašto je hrvatska ekipa sa nogometnim zvijezdama poput Luke Modrića i Ivana Rakitića tako uvjerljiva i zašto će u Francuskoj otići daleko.

Nikola Kalinić, član reprezentacije Hrvatske

Mješavina etabliranih i talenata u usponu.

Haupt tekst počinje o anegdotama navodeći kako je Vedran Čorluka, dok je igrao u Tottenheimu sa konobarom u jednom restoranu zamijenio sat vrijedan 50.000 eura, za obični ručni sat kojeg je imao konobar. Tu je i Ivan Perišić kojeg je još kao tinejdžera njegov otac sa ostatkom familije poslao da igra u Francuskoj kako bi kod kuće farmu spasio od bankrota. "Hrvatska nema samo nogometaše za velike ciljeve, nego i osobe sa karakterom."

Haupt ističe da nogometaši odavno igraju zajedno i da imaju pravu mješavinu etabliranih i talenata u usponu. U Hrvatskoj niko neće zaboraviti Evropsko prvenstvo 2008. godine, kada je nakon tri pobjede u prvom kolu, među kojima i pobjeda protiv Njemačke, Hrvatska izgubila od Turske nakon izvođenja jedanaesteraca. Modrić je tada plakao i rekao da mu je to bio najgori poraz u karijeri.

„Hrvatski nogometni savez je zbog ponašanja svojih navijača u posljednjih deset godina platio milionsku kaznu. Skoro uvijek se radilo o nacionalizmu i rasizmu. Zbog toga će Hrvatska naredne dvije kvalifikacione utakmice za Svjetsko prvenstvo igrati bez navijača“.

Preporuka redakcije