25 godina od prijema BiH u UN

Nekadašnji ambasadori i političari, 25 godina od prijema BiH u UN govore o značaju ovog događaja za BiH ali i činjenici da već 25 godina nema pomaka kada je riječ o izgradnji stabilnih institucija i svega onoga što bi opravdalo članstvo u toj međunarodnoj organizaciji.

Mali napredak, sa računanjem od “Dejtona”

"Prijem u UN je bio priznanje međunarodnog suverenitata zemlje. I to je značajan događaj. Očekivanje međunarodne zajednice nakon potpisivanja Dejtona, bilo je veće u odnosu na ono što je u BiH uspjelo da se uradi za sve ove godine. Imamo zastoj u razvoju institucija toliki da smo mi nakon 25 godina država u kojoj visoki predstavnik podnosi izvještaj Ujedinjenim nacijama. Moglo se i moralo više postići”, kaže Mirza Kušljugić, ambasador BiH u UN-u u periodu 2001-2005. godine.

Savjet bezbjednosti je dva dana pred prijem usvojio odluku kojom se preporučuje Generalnoj skupštini UN-a da tadašnju Republiku BiH primi u članstvo UN-a, što je i učinjeno dva dana kasnije. Prijemu je prethodio referendum o nezavisnosti BiH u martu 1992. godine, čije rezultate ne priznaju Srbi u BiH.  Tako se i na prijem u UN ne glada jednako u BiH, jer srpska strana smatra da je datum potpisivanja Dejtonskog sporazuma početak gradnje institucija BiH.

"Prijem Republike BiH u Ujedinjene nacije je bio potpuno neprihvatljiv u tom trenutku za Srbe jer oni nisu prihvatili samostalnost. Ali, od 1995. godine to međunarodno priznanje prihvataju Srbi sa jasnim stavom da je prihvatljiva kroz Dejtonski okvir i nikako drugačije. BiH je dobila priznanje u pravom smislu riječi kada su je prihvatili svi njeni narodi”, kaže bivši predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić (NDP) ističući ipak da su institucije BiH od tog perioda do danas značajno ojačale, posebno ako se uzme u obzir ratni sukob koji je u BiH trajao do 1995. "Dokaz za to je recimo Kipar. Tamo nije bilo sukoba takvog intenziteta kao što je bilo u BiH. Pa ipak, ta zemlja nema jedinstvene funkcije, ima demarkacionu liniju sa milijom UN-a. Mi to nemamo. Sve u svemu 25 godina poslije, BiH je napredovala. Da li onoliko koliko je trebala? Pa nije”, ističe Čavić.

(Ne)stabilne institucije, političari bez vizije

Za vrijeme članstva, u proteklih 25 godina, BiH je bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti od 2010. do 2012. godine. To je po mnogima jedan od najvećih poslijeratnih diplomatskih uspjeha BiH. Početkom 2011. godine, BiH je i predsjedavala ovim tijelom mjesec dana. Dosta je urađeno i u periodu neposredno nakon prijema u UN.

"Puno projekata je tada zacrtano dosta od njih je realizovano a još rat nije bio završen. Tako da smo mi imali tu mogućnost da uradimo nešto za svoju zemlju u misiji i prije nego što je rat završen”, kaže Tatjana Ljujić-Mijatović, članica Predsjedništva RBiH u periodu 1992-1996. i ambasador BiH pri UN-u.

Ipak, sa ove distance 25 godina kasnije, stanje nije ni izbliza dobro, slažu se stručnjaci. Nestabilne institucije, političari bez ikakve vizije za napredak zemlje i integraciju u EU, samo su vrh ledenog brijega. Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže da je situacija kompleksna na svim poljima: "Pozitivnih utopija i razmišljanja o promjeni postojećag stanja je sve manje i one nedostaju. Političke elite isprobanim mehanizmima, nacionalizmom i ksenofobijom ponovo idu prema glasačima a glasačka masa nakon 25 godina trebala bi biti sita takvih poruka. Egzinstecijalni problemi je priitišću. Mislim da zbog toga niko od političara neće više smjeti da opstruiše evropski put”.

Potrebna nova energija

BiH aktivno učestvuje na redovnim koordinirajućim aktivnostima grupacija zemalja unutar UN-a a uključena je i u mirovne operacije širom svijeta. Selim Bešlagić, nekadašnji gradonačelnik Tuzle kaže da je prijem BiH u UN, bez obzira na stanje u zemlji, bio ogromno priznanje. Međutim, 25 godina kasnije BiH nažalost nije, kako kaže, jasno definisana zemlja: "Ako uzmete da BiH ima dva entiteta i distrikt to znači da nismo definisani kao država. Tako da je velika borba oko toga da se BiH dokaže kao država ali i vlastima da same priznaju BiH kao državu”.

Da ima velikih problema potvrđuje i profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja koji kaže da su potonje krize u BiH pokazale da je potrebno unutar BiH utvrditi kakav sistem i uređenje želimo: “To se neće moći kretati mnogo dalje od onoga što je regulisano Dejtonskim sporazumom. Potrebno je stvoriti novu energiju i volju da se u okviru ovoga nastavi sa stabilnim procesima. To bi dovelo do toga da ne raspravljamo više o političkoj budućnosti BiH i stvorili bismo uslove za stabilan ekonomski razvoj”, kaže Šolaja. 

BiH je izabrana i za članicu mnogih tijela unutar UN-a a od ove godine je dio i Ekonomskog i socijalnog savjeta koji, uz Generalnu skupštinu i Savjet bezbjendosti, spada u red glavnih organa UN-a i čine ga 54 države članice. U radu UN-a BiH učestvuje kroz predstvavništva u Ženevi, Beču, Parizu i Njujorku.