23 pacijenta za 15 minuta
3. august 2018
„110 sa 70. Krvni pritisak vam je normalan, to je dobro. Kako ste danas?" Sestra Valentina B. ovog jutra nema mnogo vremena za razgovor. Nakon što je upisala vrijednosti, žuri u sljedeću sobu sa pacijentima. „Danas imamo 23 pacijenta koje treba rutinski pregledati prije ljekarske vizite u osam sati", kaže ona, prije nego što je jednoj pacijentkinji stavila novu kesicu sa infuzijom.
Pomaže joj kolega Oleg Buš (48) šef odjeljenja za njegu na opštoj hirurgiji klinike Helios u Zigburgu. Već više od 20 godina radi kao medicniski tehničar u bolnici i zapravo, voli svoj posao - da nema tog vječitog stresa. To nije slučaj samo na njegovom odjeljenju, već i u mnogim drugim bolnicama u Njemačkoj.
Premalo osoblja, previše pacijenata
U sektoru medicinske njege trenutno radi oko milion Nijemaca, a do 2060. očekuje se da će biti potrebno tri miliona ljudi. Međutim, broj ljudi kojima je njega potrebna sve više raste: krajem 2015. je to bilo 2,9 miliona, od 2030. se očekuje da će broj porasti na 4,1 miliona ljudi.
„U jutarnjoj smjeni bi trebalo da nas bude troje profesionalnih njegovatelja, ali danas smo tu samo nas dvoje. Nema ko da radi," kaže Buš. Za medicinsko osoblje su pacijenti prioritet, pa tokom radnog vremena zanemaruju neke svoje potrebe, a i druge obaveze: „Dokumentaciju ne možemo da vodimo kako se to od nas zahtjeva", slaže se sa njim sestra Valentina dok dijeli kafu.
Prvi korak: „Koncentrisana akcija nege"
Ministar zdravlja Jens Špan (CDU) je nedavno u saradnji sa ministarkom porodice Franciskom Gifej i ministrom rada Hubertusom Hajom (oboje SPD) predstavio plan „Koncentrisana akcija njega": svako novo radno mjesto u bolnicama mora u potpunosti da plati zdravstveno osiguranje. Špan se posebno fokusira na stručno osoblje iz inostranstva.
To je samo djelić onoga što je potrebno, samo kako bi se ublažio akutni problem, kaže Kristina Kerner, po zanimanju medicinska sestra i rektorka Škole za medicniske sestre Johaniter u Bonu. „Situacija sa njegom je postajala sve gora, jer je na odjeljenjima jednostavno radilo sve manje kolega. A nega postaje sve zahtjevnija, što mogu da potvrdim sa svojim 20-godišnjim profesionalnim iskustvom", objašnjava Kerner. Strance kao rješenje ona smatra problematičnim, na duži rok. Ljudi iz potpuno različitih kultura bi morali biti integrisani, što bi zahtjevalo stabilne timove u bolnicama. Međutim, timovi njegovatelja na odjeljenjima su tako preopterećni da jedva mogu da obavljaju svoj posao, a kamoli još i taj neophodan posao integracije.
Nezadovoljstvo negovatelja zbog preopterećenja
Uprkos napetoj situaciji, Oleg Buš voli da ide na posao. „Uživam u radu sa ljudima i ja sam tu za njih. Dok radim, zaboravim na sve te neugodnosti." On preporučuje struku samo onima koji su stvarno zainteresovani za rad sa ljudima i ne razmišljaju o dobroj plati. „Ako kažete da želite da se bavite njegom zato što želite dobru zaradu, onda ste na pogrešnom mjestu. Za ljude koji to vole da rade uvijek postoji budućnost", kaže Buš koji je međuvremenu sprema dokumente za ljekarsku vizitu.
Kristina Kerner takođe vidi budućnost za profesionalnu njegu pacijenata: „Po mom mišljenju, medicinska njega je skoro predodređena da se dalje razvija - ima puno studija, bilo za one koji su su već kvlafifikovani ili osnovnih studija." Važno je stvoriti odgovarajuće okvirne uslove u za rad, kako bi zanimanja u oblasti njege ponovo postala privlačna. „Nezadovoljstvo zbog velikog opterećenja raste," priznaje Kerner.
Potrebni su bolji okvirni uslovi
Oleg Buš je za danas obavio svoj posao. Brzo se priprema za primporedaju, kako bi sljedećoj smjeni prenio status pacijenata. Važno mu je da kući odlazi zadovoljan. To je ponekad teško, jer često ne uspijeva sve da uradi i stoga mora da radi prekovremeno. „Kada ima dovoljno ljudi, onda je to potpuno drugačiji posao." Zatvara fasciklu sa dokumentacijom, oprašta se za danas od svojih kolega i kaže: „Ipak, ovdje se radi o ljudskim životima. Mi moramo biti u mogućnosti da pružamo sigurnu i pouzdanu njegu."