2020. godina: NATO-integracije, Izborni zakon i evropski put BiH | Politika | DW | 31.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

2020. godina: NATO-integracije, Izborni zakon i evropski put BiH

2020. bit će godina „raspleta“ na bh. političkoj sceni, smatraju analitičari. Očekuje se približavanje BiH NATO-u, ponovno pokretanje EU procesa i dogovor oko Izbornog zakona.

Truppen von SFOR EUFOR in Sarajevo (picture-alliance/EPA/F. Demi)

Trupe SFOR-a i EUFOR-a u Sarajevu

2020. godina bit će u znaku približavanja BiH najmoćnijem vojno-političkom savezu. Zaključuju to analitičari, nakon što je „Program reformi BiH“ upućen u NATO. Kako je riječ o dokumentu koji sadrži sve elemente Godišnjeg nacionalnog programa (Annual National Program – ANP) i koji se podnosi u okviru Akcijskog plana za članstvo (Membership action plan – MAP), vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović očekuje intenzivniju saradnju BiH i Sjevernoatlantskog saveza u 2020. godini.

„Program reformi sadrži sve elemente ANP-a, što uz politički konsenzus, i u formalnom smislu zadovoljava sve ono što je NATO tražio od državnih organa BiH“, kaže Ahatović za Deutsche Welle. Uslov za aktivaciju MAP-a za BiH bilo je knjiženje perspektivne vojne imovine na državu, ali je Alijansa zaključila da je sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana u ovom trenutku važnija, smatra Ahatović.

BiH je u MAP-u, ali odluka o punopravnom članstvu tek treba biti donesena

„Vlastima u BiH zato je upućen zahtjev da dostave ANP, što bi automatski aktiviralo MAP i BiH dovelo na korak do punopravnog članstva u NATO-u. Zato bi se moglo reći da je Predsjedništvo BiH usvojilo ANP, ali pod drugačijim nazivom – 'Program reformi'. Taj dokument sadrži sve elemente ANP-a, od političkih, odbrambenih i vojnih, do sigurnosnih i pravnih“, kaže naš sagovornik. 

Bosnien und Herzegowina, Präsident der Serbische Republik, Milorad Dodik im Parlament (DW/D.Maksimovic)

Milorad Dodik oštro kritikovan na sjednici NSRS: NATO potvrdio da je BiH zvanično u MAP-u

Da je BiH i zvanično u MAP-u, potvrđuje i NATO na svom websiteu, podsjeća Ahatović. „Kao države koje su u MAP-u, navedene su BiH i Sjeverna Makedonija. Naravno, aktivacija MAP-a ne prejudicira članstvo BiH u NATO-u i tu je Milorad Dodik u pravu. O konačnom ulasku BiH u NATO, a to se vjerovatno neće desiti 2020. godine jer još mnogo toga treba učiniti, izjasnit će se vlasti ove zemlje ili, ako tako bude dogovoreno, građani na referendumu“, kaže Ahatović.

Odmrzavanje EU procesa?

Zbog zastoja u formiranju vlasti u BiH (vlast nije formirana više od godinu dana nakon općih izbora 2018. godine), kasni i proces evropskih integracija. Ni briselske nesuglasice oko modaliteta prijema zapadnobalkanskih država u Evropsku uniju (EU) nisu od pomoći. Novo Vijeće ministara BiH sada bi trebalo usvojiti Akcijski plan za implementaciju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK), što je ključno za dodjelu kandidatskog statusa, tvrdi koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić.

„Čak i ako svi nivoi vlasti budu aktivno radili, nije realno očekivati da će svi prioriteti iz Mišljenja EK biti realizovani, ne samo u 2020. godini, već i do kraja mandata 2022. godine. Međutim, ako se želimo nadati kandidatskom statusu do narednih Općih izbora u BiH 2022. godine, ova zemlja mora realizirati barem dio prioriteta, a za ostatak pokazati jasnu namjeru“, kaže Ibrahimagić.

Politički prioriteti EU integracija za BiH u 2020. godini

„Među prioritetima su funkcionalan rad Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, donošenje Nacionalnog programa za usvajanje Pravne stečevine EU, osiguranje transparentnosti finansiranja političkih partija, te usvajanje propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača. Sve ovo može biti završeno u realnom roku od godinu dana“, naglašava Ibrahimagić.

„Posebno će se pratiti i naš rad na zaštiti i inkluziji 'ranjivih' grupa, osiguranju provedbe Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova. Tu su i mjere za jačanje vladavine prava, osiguranje demokratskog funkcioniranja institucija i zaštitu ljudskih prava. To bi trebali biti prioritet naših vlasti, bez obzira na naše aspiracije za članstvo u EU“, zaključuje naš sagovornik.

Unutrašnja politika

Sve to neće biti moguće bez minimuma unutrašnje kohezije, a događaji krajem 2019. nagovještavaju burne političke procese u BiH i u predstojećoj godini. Sve glasnija opozicija u Republici Srpskoj (RS) želi dokazati da je Milorad Dodik prihvatanjem „Programa reformi“ odobrio put BiH u NATO i poništio deklaraciju o vojnoj neutralnosti RS-a. Na izmaku 2019., burno je i u Federaciji BiH gdje se raskidaju stare i formiraju nove političke koalicije radi preuzimanja kontrole nad budžetski najbogatijim dijelom BiH – Kantonom Sarajevo (KS).

Drasko Stanivukovic (Klixba)

Predstavnik opozicije Draško Stanivuković podigao tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača, koji ga je tokom sjednice Parlamenta ošamario

Tužba koju je lider opozicije Draško Stanivuković podnio protiv šefa policije RS-a Dragana Lukača zbog fizičkog napada u Skupštini, rješavat će se u 2020. godini, baš kao i kriza u KS gdje nova koalicija, predvođena Strankom demokratske akcije, i uz podršku Željka Komšića, nastoji srušiti Kantonalnu vladu sada već bivše „multietničke šestorke“. Uzroke ovih kriza, banjalučki profesor Miodrag Živanović vidi u pincipu vladanja u BiH, ustanovljenom još u Daytonu.

Izborni zakon

„BiH je danas dalje od evropskih integracija nego što je bila prije dvadeset godina. Razloge zastoja u evropskim procesima, pa i svih drugih političkih kriza u BiH, od sukoba opozicije i pozicije u RS-u do borbe za vlast u KS, treba tražiti u plemenskom, odnosno tribalističkom uređenju ove naše države. Ovakva BiH ne može funkcionirati niti može afirmirati temeljne evropske vrijednosti koje nastojimo dostići  u našem procesu pridruživanja EU“, kaže Živanović.

2020. godina mogla bi biti i prekretnica za bošnjačko-hrvatske odnose u BiH. „Pretpostavka za poboljšanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa je provedba presuda Ustavnog suda BiH koje se odnose na Dom naroda Parlamenta Federacije BiH te indirektno na Predsjedništvo BiH i Mostar, i to ne kako bi htjela ova ili ona stranka, već onako kako to nalažu presude“, kaže za Deutsche Welle glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa Milan Šutalo.

Uticaji susjeda

„U obrazloženju presude u predmetu Ljubić jasno stoji da izaslanici klubova Hrvata, Bošnjaka i Srba, te ostalih trebaju biti birani od onih koje predstavljaju. Navodi se da princip legitimnog predstavljanja treba osigurati i na svim drugim nivoima, dakle i u Predsjedništvu BiH, kako bi hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva birali oni koje ta tri člana po Ustavu predstavljaju. Što se tiče Mostara i tu je presuda Ustavnog suda jasna. Ona zahtjeva da glas svakog birača vrijedi jednako kao i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave“, kaže Šutalo.

Na političke prilike u BiH utiču i odnosi susjeda prema ovoj zemlji. Ako je suditi po događajima s kraja 2019., BiH će i dalje biti predmet političkih računica Beograda i Zagreba. Potvrđuju to predsjednički izbori u Hrvatskoj, gdje se glavni kandidati pozivaju i na interese Hrvata u BiH, pri čemu se nerijetko spominje i Izborni zakon BiH, što se u Sarajevu često tumači kao „miješanje u unutrašnje bh. prilike“. S pažnjom se očekuje i usvajanje srbijanske Strategije odbrane. Ovaj dokument izazvao je burne reakcije u BiH, jer se u njemu spominje da je jedan od ciljeva Srbije „očuvanje RS-a kao entiteta u BiH“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android