20 godina Putina, a kraj se ne nazire | Politika | DW | 26.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

20 godina Putina, a kraj se ne nazire

Protekla su dva desetljeća od kako je Vladimir Putin prvi put pobijedio na predsjedničkim izborima u Rusiji. Sad je već sve spremno za reformu Ustava koja bi omogućila još dva mandata. Planove mu remeti - korona.

Kad se radi o Vladimiru Putinu, na ruskoj državnoj televiziji se rijetko događa neki propust. Ali baš to se dogodilo ovih dana s jednim intervjuom povodom njegovog prvog izbora za predsjednika prije točno 20 godina, 26. ožujka 2000. Novinska agencija TASS je njenu tematsku cjelinu u dnevnim nastavcima "20 godina Putina" prekinula na iznenađenje svih. Posljednjih tri od dvadeset nastavaka će biti emitirani kasnije, rečeno je. Razlog je nova glavna tema u Rusiji, oluja koju su izazvali pandemija korone i turbulencije zbog korone u gospodarstvu.

Sve više Rusa je zabrinuto zbog širenja virusa kojeg se u Rusiji dugo proglašavao manje opasnim nego što jest. Istovremeno vrijednost rublje stalno pada, a pada još brže zbog rata cijenom nafte sa Saudijskom Arabijom što dodatno opterećuje privredu. Možda su se odgovorni u medijima ipak uplašili kontrasta između očito dobro raspoloženog vladara Kremlja i općeg straha koji vlada u zemlji. Ovaj prekid čudi još više ako se zna kako je politička tema jednog od tih posljednjih nastavaka baš ona koja je za Putina trenutno najvažnija: njegova reforma Ustava.

67-godišnji bivši časnik tajne službe KGB-a iz Lenjingrada - današnjeg Sankt Peterburga - određuje sudbinu Rusije već više od dva desetljeća. Političku karijeru je počeo u devedesetima i najprije je bio zamjenik gradonačelnika svog rodnog grada, onda je postao šef čitave tajne službe koja je iz KGB-a promijenila ime u FSB i na koncu predsjednik vlade Rusije.

Ta "snažna ličnost" je prvo upala u oči Valentinu Jumaševu, bivšem šefu predsjedničkog ureda za vrijeme Jeljcina. "Kod naših sjednica je sve apsolutno točno formulirao, ima izuzetnu sposobnost analize i razumne ideje", prisjeća se Jumašev, inače Jeljcinov zet, u jednom intervjuu za DW. Zato ga je između ostalih i on koncem prosinca 1999. preporučio za dužnosti privremenog predsjednika umjesto bolesnog Jeljcina. 

Četiri predsjednička mandata

Od onda je Putin četiri puta bio izabran za predsjednika. U unutarnjoj politici provodi državni kapitalizam, patriotizam je proglasio službenom ideologijom, potrošio je milijarde za vojsku, odredio je da na televiziji rade samo podobni te proganja oporbu.

Na svjetskoj pozornici je isprva nastavio Jeljcinovu politiku približavanja Zapadu, ali je onda prešao na konfrontaciju. Na početku svog mandata Putin je poveo i rat u pobunjeničkoj kavkaskoj republici Čečeniji. Kasnije su došle vojne intervencije u Gruziji, Ukrajini i Siriji.

Rusija se pod Putinom veoma promijenila, kaže bivši gospodarski savjetnik Andrej Ilarionov. Prvo su bilježeni brzi gospodarski rast i porast blagostanja što nije bilo samo povezano s visokom cijenom nafte, najvažnijim izvoznim proizvodom Rusije, nego i s reformama. "Ali od 2014. godine, dakle početka ruske agresije protiv Ukrajine i aneksije Krima, je jasno: ovo je recesija iz koje više nećemo izaći", kaže nam Ilarionov.

I poslije Putina - Putin

Ruski Ustav je do sad predviđao samo dva uzastopna predsjednička mandata pa je Putin zato 2008. na kratko prešao na premijersku dužnost. Njegova moć je bila ugrožena samo jednom, u zimi 2011. na 2012. i nedugo nakon njegovog povratka u Kremlj. Tada je u Moskvi izašlo na ulice 100 tisuća ljudi koji su prosvjedovali protiv Putinove sve veće autoritativne vlasti. Vlada je odgovorila s još strožim zatvorima i ograničenjem prava okupljanja.

Putinov sadašnji predsjednički mandat završava 2024. i prema dosadašnjem Ustavu to je trebao biti i njegov posljednji. Ali ovog siječnja je Putin iznenadno potakao opširnu promjenu Ustava. U njemu bi se trebalo naći i nešto za birače: zajamčena minimalna plaća, redovita godišnja prilagodba mirovina, ali i odnos države prema vjeri i crkvi. No prije svega je tu promjena predsjedničkih ovlasti. 

Glavni je trik što bi se nakon donošenja novog Ustava predsjednički mandati trebali početi brojati ispočetka. To znači da bi se Putin mogao kandidirati za još dva mandata po šest godina i na taj način vladati sve do godine 2036. Postupak donošenja je ruski parlament prihvatio u rekordnom roku i Putin je već potpisao prijedlog Ustava. 22. travnja bi o novom Ustavu trebali odlučivati svi Rusi na referendumu, no rezultati glasovanja neće biti obavezujući.

Oproštaj od normalne demokracije?

"Siguran sam da se time opraštamo od neke normalne demokracije biračkog tijela", smatra moskovski ekonomist Vladislav Inosemcev koji taj Ustav zove "Putinovim nultim satom". Jer po njegovom mišljenju, ove promjene će učiniti praktično nemogućom nekakvu legitimnu promjenu vlasti. Zato je i on jedan od potpisnika peticije Vijeću Europe sa željom da ono provjeri planove ustavnih promjena.

Ali rokovi koje si je zamislio Kremlj se zbog širenja koronavirusa više ne mogu održati. U međuvremenu je objavljeno da se provedba referenduma odgađa - na nepdređeno vrijeme.

Sam predsjednik Putin je u posljednjem objavljenom razgovoru za agenciju TASS ostavio otvorenim pitanje njegove budućnosti nakon 2024. On trenutno "nema odgovora" na to pitanje. Ali jedno je ipak rekao: njemu je najvažnije slijediti "raspoloženje većine građana" Rusije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android