20 godina od uspostave zračnog mosta sa Sarajevom | Kiosk | DW | 03.07.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

20 godina od uspostave zračnog mosta sa Sarajevom

Niko nije mogao ni sanjati da će to biti najduži zračni most u istoriji, kada su iz Ankone za Sarajevo poletjeli teretni vojni aviona sa humanitarnom pomoći za napaćeno stanovništvo grada u opsadi, piše njemačka štampa.

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Kada je 4. jula 1992. sa vojnog aerodroma Hohn u blizini Rendsburga za opkoljeno Sarajevo poletio teretni avion tipa Transall, bio je to početak njemačkog učešća u dostavi humanitarne pomoći putem međunarodnog zračnog mosta. Od 3. jula su američki, francuski, grčki, britanski, španski i italijanski vojni transportni avioni uglavnom iz Zagreba i Splita počeli da snabdijevaju stanovništvo Sarajeva, hranom, odjećom i lijekovima. U zračnom mostu učestvovali su izvjesno vrijeme Saudijska Arabija, Turska i još nekoliko država. Humanitarna pomoć nije mogla ukloniti već je samo malo ublažila patnju stanovnika Sarajeva. Razlog za to ležao je u političkim prilikama.

Welternährungsprogramm der UN Luftbrücke Hilfsmittel Bevölkerung Somalia

Transall avioni spuštali su se u Sarajevu u strmoglavom letu

Neke zemlje učestvovale su u zračnom mostu a svojom politikom sistematski produžavale rat u BiH. Prije svega Velika Britanija i Francuska se nisu baš proslavile politikom vođenom prvih godina najkrvavijeg od svih ratova vođenih na prostoru bivše Jugoslavije. Tek je masakr u Srebrenici 1995. doveo do promjene u razmišljanju, što se vojno-politički tek odrazilo na rat na Kosovu 1999. Vojno-istorijski istraživački centar u Potsdamu objavio je nedavno dvije knjige koje se bave tim istorijskim događajima u okviru serije pod nazivom "Najnovija vojna istorija". Jedna se zove "Zračni most za Sarajevo 1992-1996" a druga "Zadatak: Misije u inostranstvu". U obje se podsjeća sa kojim poteškoćama se morao tada suočavati Bundeswehr u savladavanju svojih novih zadataka", piše FAZ.

"Sarajevo-Approach"

"Tako je usavršen manevar pod nazivom "Sarajevo-Approach", po kojem prilikom slijetanja avion, što je moguće duže, leti visoko a prilikom polijetanja se, što je moguće brže, vine u nebo. I dok su u Sarajevu, gradu u opsadi, svakodnevno ubijani ljudi, za njemačke vojnike i sve one koji su učestvovali u zračnom mostu postavljalo se pitanje zakonskog utemeljenja ovakve misije. Neki od oficira su, prisjeća se jedan od sudionika, smatrali da misija nije u skladu sa njemačkim ustavom. Čak su i pravni savjetnici pri Vojnom vazduhoplovstvu Njemačke davali različite informacije. Najobeshrabrujuća je bila da njemački piloti i oficiri, u slučaju prinudnog slijetanja na strano tlo, nisu zaštićeni međunarodnim pravom. Čak je i krovna organizacija osiguravajućih društava izjavila da aktivno učešće u ratnim sukobima ne potpada pod njihov domen djelovanja, ali pismenih izjašnjavanja nije bilo. Tada su njemački vojnici iza sebe imali već 60 letova za Sarajevo.

Deutschland Luftbrücke Jahrestag Rosinenbomber im Tempelhof

Nijemce opsada i priče djece Sarajeva, kojima su američki vojnici dijelili čokolade i žvake i koji su tada po prvi put vidjeli crnca ili jaje u prahu, podsjećaju na zračni most sa Berlinom

Koliko su opravdane bile brige njemačkih vojnika, pokazalo se nakon dva mjeseca, tačnije 3. septembra 1992. Njemački teretni avion Transall iz tehničkih razloga nije mogao da poleti iz Zagreba za Sarajevo. Italijanski G-222, koji je čekao u Splitu, preuzeo je taj let. U Sarajevo nikada nije sletio. Oboren je iznad Bosne, piloti i cijela posada izgubili su život. Potom je zračni most nakratko prekinut. Italija je povukla sve svoje avione. Počinioci, koji su najvjerovatnije željeli srušiti njemački avion, shvatili su koliko je lako dovesti u pitanje međunarodnu koaliciju. Sve su to odavno zaboravljene epizode većeg poglavlja istorije, koja još nije okončana. To pokazuje pogled na Hag, gdje se sudi Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, najodgovornijim licima za ubijanje i etničko čišćenje u BiH", zaključuje FAZ.

Kosovo: "Čudnovata država"

Isti list komentira vijest 0d 02.07. Međunarodne upravljačke grupe za Kosovo o ukidanju nadgledane nezavisnosti Kosova u septembru. U članku pod nazivom "Čudnovata država" Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Čudna je to suverenost, koju je Kosovo sada dobilo. Nedostatke u pravosuđu kompenziraće Eulex, KFOR i dalje treba da brine za sigurnost, dio stanovnika, dakle Srbi na sjeveru ne priznaje državu, političke institucije su slabe a političari nisu imuni od umiješanosti u ilegalne poslove. Moglo bi se desiti da Kosovo postane "neriješivi problem", kao što je npr. Kipar. Situacija je smirena ali od samonosive stabilnosti, što je omiljena riječ međunarodne zajednice, nema ni govora. U svom sadašnjem stanju, EU ne izvozi stabilnost, već uvozi nestabilnost", komentira novinar lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić