17. godina od pada Vukovara | Politika | DW | 18.11.2008
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

17. godina od pada Vukovara

Dok se građani, paljenjem svijeća, prisjećaju te tragedije, hrvatsko-srpski odnosi kao da zapadaju u sve lošije relacije. Što se i koliko, s obje strane Dunava, zapamtilo i naučilo?

Borbe za Vukovar trajale su 86 dana, a u njima je, kako se procjenjuje, poginulo između 3.000 i 5.000 ljudi, uglavnom civila. U sukobima je razrušeno 90 odsto grada.

Borbe za Vukovar trajale su 86 dana, a u njima je, kako se procjenjuje, poginulo između 3.000 i 5.000 ljudi, uglavnom civila. U sukobima je razrušeno 90 odsto grada.

Prisjećanja na neke tragedije imaju zadaću odavanja počasti žrtvama, ali imaju i zadatak učenja. Danas, 17.godina nakon vukovarske tragedije, pitanje je što se i koliko, s obje strane Dunava, zapamtilo i naučilo? Ne baš puno, zaključit će kroničari, prateći istupe političara i napise u novinama. Jer, mediji u Srbiji tvrde kako Zagreb režira hladni rat zbog razmišljanja o ponovnom uvođenju viza za srbijanske državljane, a kao posljedicu porozne međusobne granice za kriminalce svih vrsta. Podsjeća se na hrvatsko priznanje Kosova, tužbu protiv Srbije zbog genocida, ali i slabu propusnost za srbijanski kapital u Hrvatsku.

Istina mora pobijediti

U opsadi Vukovara učestvovalo je oko 30.000 vojnika JNA i veliki broj pripadnika teritorijane odbrane i paravojnih snaga.

U opsadi Vukovara učestvovalo je oko 30.000 vojnika JNA i veliki broj pripadnika teritorijane odbrane i paravojnih snaga.

Hrvatska je svakog 18. studenog u proteklih 17. godina tužna i bijesna. Pad Vukovara budi emocije na ratna stradanja i razaranja diljem Hrvatske. A kada se ona poklope s odbijanjem Beograda na suočenje s posljedicama Miloševićeve politike i Tadić-Jeremićeve izjave o etničkom čišćenju 250.000 hrvatskih Srba te nespremnosti Zagreba na ispriku, uslijede tek podsjećanja kako se Beograd mora pogledati u ogledalo. I nastavlja se upiranje prsta u drugu stranu. Građani dotle pale svijeće i pozivaju, kao predsjednik kluba veterana 148. brigade Tihomir Kordić: „17 godina poslije vukovarske žrtve, okupljamo se ponovno u nadi i vjeri da može biti bolje. U nadi i vjeri da dobro mora pobjediti.“

Srbija priželjkuje hašku potvrdu teze o Tuđmanovom udruženom zločinačkom pothvatu protiv Srba, a Hrvatska se nada kako će drugi haški sud stati na kraj upornom poricanju Beograda odgovornosti za zločine Miloševićevog režima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Vizni režim prema Srbiji neće biti zaoštren, a baš na 17. godišnjicu Vukovara, slučajno ili ne, Međunarodni sud pravde objavit će odluku je li nadležan za hrvatsku tužbu protiv Srbije zbog genocida.

Preporuka redakcije

  • Datum 18.11.2008
  • Autor Gordana Simonović
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/Fx4k
  • Datum 18.11.2008
  • Autor Gordana Simonović
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/Fx4k
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.