Žestoka borba za TV medijski prostor u regionu | Politika | DW | 11.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Analiza

Žestoka borba za TV medijski prostor u regionu

Konflikt između United grupe i Telekoma Srbija je žestok i ne utiče samo na medije u Srbiji, nego i u susjednoj BiH i Crnoj Gori. Donosimo najbitnije iz najnovije analize Fondacije Korad Adenauer.

Medijsko-političko-ekonomski sukob United grupe i Telekoma Srbija nastavlja se nesmanjenom žestinom, i trenutno se ne vidi da je bilo koja strana spremna da popusti. Sukob koji je započeo kao navodno komercijalni spor oko obnove ugovora za paket kanala United grupe, sada je već uključio i brojne političke aktere, koji situaciju tumače u skladu sa svojom političkom pripadnošću, i samo je dao doprinos stavu da su i pored nesumnjivih ekonomskih interesa od njih možda važniji politički interesi.

Kako to u svom izvještaju primjećuje i njemačka Fondacija Konrad Adenauer, riječ je o pravom „ekonomskom krimi-trileru na televizijskom tržištu uoči parlamentarnih izbora [u Srbijii] 26. aprila“.

Ko neće dogovor?

Obje strane u tom sukobu imaju svoje argumente: Telekom Srbija optužuje United grupu da je građanima uskratila prenose paketa Sport klub i televizije N1, a United grupa sa svoje strane tvrdi kako Telekom zapravo neće nikakav dogovor, jer ne želi da informativni kanal N1 dopre do što većeg broja gledalaca.

Novinar Nedim Sejdinović smatra „da je argumentacija United grupe ipak mnogo utemeljenija. Očito je da Telekom Srbija pokušava da ostvari neku vrstu dominacije na tržištu kablovskih operatera“.

Sejdinović za DW navodi svoje iskustvo kao člana radne grupe za izradu medijske strategije 2017. godine „kada se vidjelo da putem raznih pritisaka na United grupu na terenu postoji jasna namjera vlasti da kablovskog operatera SBB svedu na neki za vlast podnošljiv nivo".

Izvještaj njemačke fondacije osvrće se i na taj momenat. U njemu se ističe da je „Telekom Srbija tokom protekle godine kupio više manjih kablovskih provajdera i objedinio ih pod brendom Supernova. Taj potez je bio široko kritikovan kao pokušaj što veće medijske koncentracije i na taj način širenja kontrole i uticaja. Telekom je negirao te optužbe i naveo da nakon tih akvizicija Telekom i dalje nije tržišni lider u Srbiji“, stoji u izvještaju Fondacije Konrad Adenauer.

Tajne državnih kompanija

Televizija N1 je očito glavni predmet spora, jer je njihova uređivačka politika već dugo na meti vlasti. Zoran Gavrilović, iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), kaže za DW kako „monitoring medija koji BIRODI sprovodi pokazuje da televizija N1 ima program koji nema nijedna televizija sa nacionalnom frekvencijom, koje su pretvorene u alate vlasti za promociju i propagandu. To je praktično jedina ozbiljna televizija u Srbija koja ima uslovno rečeno nacionalni domet preko SBB mreže“, napominje Gavrilović.

Spor se sa jedne strane vidi kao ekonomski, jer Telekom tvrdi je cijena koju United grupa traži previsoka, ali sa druge strane se može primijetiti da Telekom nastupa netransparentno kao i većina državnih kompanija. United grupa je stoga i naglasila kako želi da zna za koliki broj korisnika njihovih kanala se potpisuje ugovor, što je praksa koju državna preduzeća baš i ne vole da poštuju. Pri tome dodaju da je besmisleno da se ta kompanija optužuje za monopol i manipulacije kada se sa druge strane nalazi kompanija iza koje stoje svi legalni i ostali državni resursi. 

Nedim Sejdinovic (DW)

Telekom Srbija se zaista i u Srbiji i regionu ponaša kao deo državnog aparata i kao dio vlasti, komentariše Nedim Sejdinović.

Građani bez informacija

Približavanje izbora u Srbiji će svakako zaoštriti borbu dva provajdera, i to će po riječima naših sagovornika svakako ostaviti posljedice.

„Procjenjuje se da je već sada više stotina hiljada korisnika ostalo uskraćeno za informacije koje nisu filtrirane od strane vlasti“, ističe Nedim Sejdinović, i dodaje „da će to imati efekta na rezultate izbora. Mislim da je dodatni motiv za napad na N1 i strah vlasti od bojkota izbora. Veći broj gledalaca te televizije bi građanima bolje objasnio ideju bojkota, što bi možda dovelo i do manje izlaznosti a to Srpska napredna stranka (SNS) vidi kao svoj poraz".

Zoran Gavrilović smatra da N1 zapravo i ne predstavlja neki veliki problem za Srpsku naprednu stranku. „Prema našim istraživanjima ljudi koji glasaju za SNS ne gledaju N1, odnosno gledaju Pink i RTS. Ako se realno posmatra iz medijskog ugla to možda i ne predstavlja problem za vlast, ali očito da neki ljudi, prije svega predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ne mogu da podnesu bilo kakvu kritiku“, kaže Gavrilović.

„Dodatni problem u Srbiji je nedostatak jakih javnih servisa, i sada smo došli u situaciju da posao Javnog servisa radi N1. Manjak slobode javnih servisa stvara potrebu za televizijima koje će raditi u funkciji onoga što je javni interes“, naglašava Zoran Gavrilović.

Bitka za region

Medijsko nadmetanje dvije grupacije odvija se i u regionu, i time se u svom izvještaju pozabavila i Fondacija Konrad Adenauer: „Slični slučajevi se dešavaju i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje su odlukom Telekoma mnogi građani uskraćeni za kanale Nova BH i Nova M, koji su u vlasništvu United grupe. U sve tri zemlje su regulatorne agencije pozvane da riješe konflikt", piše u izvještaju, „ali one ističu da nemaju nadležnost da učestvuju u nečemu što je pregovaranje oko cijene."

Njemačka fondacija stoga upozorava da je „takva vrsta sukoba u zemljama koje imaju ugrožene medijske slobode veoma opasna. U tim slučajevima je potrebna dodatna zakonska regulativa kako bi se obezbijedio medijski pluralizam kako je to recimo riješeno u Njemačkoj“, piše u izvještaju Fondacije Konrad Adenauer pod nazivom „Bez prenosa kritičkih glasova“.

Telekom Srbija se zaista i u Srbiji i regionu ponaša kao deo državnog aparata i kao dio vlasti, komentariše Nedim Sejdinović.

„Telekom je praktično produžena ruka države, i zato se i njegov položaj u regionu ne može posmatrati van pokušaja ostvarivanja i političkog uticaja. Mislim da je zato i dobra kampanja United grupe da Telekom objelodani svoje ugovore sa drugim emiterima, ali i sa drugim medijima, jer znamo da je Telekom Srbija jedan od velikih oglašivača u medijima bliskim vlastima“, zaključuje Nedim Sejdinović.

Izvještaj Fondacije Konrad Adenauer pročitajte ovdje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije