Žene iz Kruščice pokrenule debatu o zaštiti rijeka na Balkanu | Kiosk | DW | 07.05.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Žene iz Kruščice pokrenule debatu o zaštiti rijeka na Balkanu

Njemački mediji pišu o "hrabrim ženama iz Kruščice" koje su se sačuvale potok i inicirale debatu o eksploataciji rijeka na Balkanu. "Tageszeitung" je objavio zanimljivu reportažu o izbjeglicama koje se slijevaju u BiH.

Vitez: Mještani Kruščice protiv gradnje mini hidroelektrana

„Süddeutsche Zeitung" piše o inicijativi "hrabrih žena iz Kruščice", koje su 325 dana suprotstavljale investitoru, policiji i bile izložene uvredama, ali su uspjele spasiti pregrađivanje potoka, čiju vodu žitelji Kruščice koriste za navodnjavanje polja, napajanje stoke i za potrebe domaćinstava.

„To je trajalo više od deset mjeseci, sve dok političari i građevinska firma nisu odustali od svoje prvotne namjere i odlučili da potok za sada ostane onakav kakav jeste. Žene iz Kruščice su sada poznate širom Bosne i Hercegovine – a sa njima je u javnost dospjela i tema o prijetnji rijekama na Balkanu.

Hidroelektrana u Kruščici je samo jedna od oko 3.000 planiranih objekata ove vrste na Balkanu. U Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Albaniji još uvijek teku posljednje divlje rijeke u Evropi – još nepregrađene i neugrožene."

U reportaži „Süddeutsche Zeitunga" navodi se primjer Vjose, rijeke koja teče sa grčkog Pindskog gorja, preko Albanije, sve do Jadranskog mora. Na 270-kilometarskom toku ove rijeke, kao i na njenim pritokama, navodi se dalje, planirana je izgradnja čak 38 brana. Pri tome je Vjosa stanište brojnih ptičjih i ribljih vrsta i važna je za očuvanje cijelog eko sistema, ali i za život ljudi na njenom toku. Novinarka „Süddeutsche Zeitunga" Carolin Wahnbaeck Vjosu izdvaja kao primjer ugroženosti balkanskih vodotoka i naziva je „posljednjom velikom divljom evropskom rijekom".   

Rafting auf Fluß Una in Bosnien und Herzegowina

Alternativa pregrađivanju balkanskih rijeka je turizam, a energetski deficit se može nadomjestiti, primjerice, sanacijom mreža za prenos energije, koje bilježe gubitke od 30 do 40 procenata, piše, između ostalog, „Süddeutsche Zeitung“

Balkanski raj za graditelje hidroelekrana

„Trenutno se na Balkanu gradi 188 hidroelektrana, a još 2.798 ih je u planu, čemu treba dodati i oko 1.000 postojećih postrojenja te vrste. Oko polovine planiranih brana i protočnih hidroelektrana se čak nalaze u prirodnim rezervatima. ‘Plavo srce Evrope kuca na Balkanu, ali to srce ugrožava opasnost od infarkt‘, kaže Ulrich Eichelmann iz organizacije Riverwatch", navodi se dalje u tekstu.

Uz to se nabrajaju i posljedice, koje se u ime zaštite klime uzrokuju dobijanjem takozvane „zelene energije" na rijekama dobrog kvaliteta, kakvih je na Balkanu čak 80 procenata. Riječ je o uništavanju riječnih eko sistema, ubrzanom sušenju vegetacije, pogoršanju kvaliteta vode, prijetnji opstanku oko 30 ugroženih ribljih vrsta, 68 endemskih, te balkanskog risa, piše Wahnbaeckova.

„Koje banke i kompanije stoje iza takozvanog graditeljskog buma brana detaljno se navodi u novom Izvještaju organizacije Bankwatch. Finansijske institucije kao što su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Svjetska banka su vodeće snage u tom procesu. Ove banke su od 2005. godine uložile 727 miliona eura u 82 hidroelektrane na Balkanu, od čega ih je 37 u zaštićenim područjima. Prema Bankwatch-u, EBRD je najveći javni investitor i direktno ili indirektno finansira najmanje 61 novi projekat, od čega ih je polovina u zaštićenim područjima… No, i komercijalne banke ulažu značajna sredstva u izgradnju brana: one, prema Bankwatsch-u, učestvuju u 158 novih projekata, od čega je trećina njih planirana u zaštićenim područjima", piše ovaj list.

Na kraju teksta „Süddeutsche Zeitunga"  navode komparativne prednosti, poput turizma, koje su alternativa iskorištavanju ovih prirodnih resursa. Osim toga, ističu se i mogućnosti poput saniranja toplana, bolje termičke izolacije na zgradama, te smanjenju gubitaka na mrežama za prenos električne energije, koji iznose čak između 30 i 40 procenata, te perspektive iskorištavanja vjetro i solarne energije na Balkanu. 

Bosnien und Herzegowina Flüchtlinge

U reportaži "Tageszeitunga" iz Sarajeva ističe se očajno stanje pristiglih izbjeglica u Sarajevo, spremnost stanovništva na pomoć, kao i namjeri izbjeglica da nastavi put ka zapadnoevropskim zemljama

Scene koje niko u Evropi ne želi vidjeti

„Niko u Evropi više ne želi vidjeti uznemirujuće slike izbjeglica: mlade familije sa malom djecom sjede na travi, grupe stidljivih muškaraca koji razgledaju oko sebe, očajne žene traže hranu i sklonište za svoju djecu. Odmah pored, bolesnici, umotani u deke i bez adekvatno medicinske njege. Baš takve scene odigravaju se u malom parku nasuprot Vijećnice, stare gradske vijećnice i bivše Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Izbjeglice sa Bliskog istoka, iz Sirije, Iraka, Irana, Pakistana i, kako se čini, Magreba sada koristi ovu rutu za dalji put ka zapadu. Oni u BiH dolaze iz Srbije i Crne Gore, nakon prelaska preko graničnih planinskih područja. Danas je stiglo više od 400 izbjeglica, koje sada u Sarajevu čekaju na nastavak svog puta. Tu je i nekoliko humanitaraca, poput Enise, Berlinke - porijeklom iz Livna. Već četiri sedmice ona  pokušava pomoći izbjeglicama, dijeleći im hranu i organizirajući smještaj tih porodica u šatore", piše Erich Rathfelder u svojoj reportaži iz Sarajeva za berlinski „Tageszeitung".

Iz njegovog teksta se još može steći utisak o lošim higijenskim uslovima, o korektnosti policije i spremnosti građana da pomognu izbjeglicama.

„Bosanske vlasti registrirale su oko 1.400 ljudi, piše u sedmičniku Dani. Nijedan bh. list ne sumnja da ovi ljudi žele da napuste BiH i odu ka Njemačkoj ili Italiji. Nekoliko stotina njih je pak zatražilo azil, ali se žele preseliti na sjever zemlje.

Iz Sarajeva njihova ruta vodi 400 kilometara dalje, ka Kantonu na sjeverozapadu, formiranom oko grada Bihaća. Takošnji gradonačelnik moli vladu za pomoć. Kanton se sam ne može izboriti sa novonastalom situacijom. Prema medijskim izvještajima, izbjeglice bi tamo trebale biti smještene u još nedovršenim zgradama", piše u „Tageszeitungu".

 

Pripremio: Faruk Šabanović

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu