Što želi Višegradska skupina? | Politika | DW | 07.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Što želi Višegradska skupina?

Savezna kancelarka Angela Merkel se ovog četvrtka sastaje s predsjednicima vlada Višegradske skupine. Za što se zapravo zalažu Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka? I kakav je njihov odnos prema ostatku EU-a?

Što je to Višegradska skupina?

Višegradsku skupinu - skraćeno V4 - čine četiri zemlje: Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka. Ime je nastalo po mađarskom gradu Višegradu, sjeverno od Budimpešte, u kojem su se ranije kraljevi sastajali na gospodarsko-političke pregovore.

Poljska, Mađarska i bivša Čehoslovačka su se 1991. udružile kako bi prisnije surađivale i bolje se pripremale za planirani ulazak u Europsku uniju. Danas članice skupine V4 međusobno razmjenjuju informacije i razrađuju programe za pojedina područja na kojima žele još bolje surađivati. Osnovna ideja je pritom da zemlje skupine V4 imaju veću težinu unutar EU-a nego što bi imale kao pojedinačne zemlje. Svake godine druga zemlja preuzima predsjedanje skupinom.

Odnosi EU-a i Višegradske skupine

Sve članice Višegradske skupine su i članice EU-a. Slovačka je jedina od njih koja je već uvela euro. Promatrači skupinu često nazivaju "dva plus dva" zbog različitih stajališta tih zemalja o europskoj integraciji. Slovačka i Češka su razmjerno sklone produbljenju europske integracije, dok su Mađarska i Poljska više euroskeptične. Osobito Mađarska i Poljska žele ponovo ojačati ulogu pojedinih država unutar EU-a i zalažu se za "Europu domovina", umjesto europske političke unije.

Oko čega se vode prijepori s EU-om?

Unatoč razlikama među pojedinim zemljama i pripadnosti vladajućih stranaka u tim zemljama različitim klubovima unutar EU-a skupinu V4 je posebno zbližila jedna tema: pitanje izbjeglica. Sve četiri zemlje strogo odbacuju kvote o podjeli izbjeglica po članicama EU-a. Zbog toga one bitno utječu na blokadu reforme europskih propisa o prihvaćanju izbjeglica. Krajem 2017. je Europska komisija podnijela tužbu protiv Mađarske, Poljske i Češke zbog odbijanja prihvaćanja izbjeglica prema ključu koji je usvojila Europska unija.

Ali, odnos s EU-om opterećuje i razvitak pravne države, osobito u Mađarskoj i Poljskoj. Europska komisija je protiv obje te zemlje pokrenula postupak zbog kršenja europskih ugovora.

Koje pozicije zastupaju pojedine članice skupine V4?

Predsjednici vlada zemalja skupine V4: Morawiecki, Fico, Orban i Babiš u siječnju 2018. ( s lijeva)

Predsjednici vlada zemalja skupine V4: Morawiecki, Fico, Orban i Babiš u siječnju 2018. ( s lijeva)

Mađarska:

Mađarska ne želi postati useljenička zemlja - to naglašava predsjednik vlade Viktor Orban. Ona je na granici prema Srbiji i Hrvatskoj izgradila ogradu. Dok je 2015. u toj zemlji azil zatražilo više od 170.000 ljudi, 2017. ih je bilo samo 3.400. Orban je ujedno jedan od najvećih kritičara Angele Merkel i njezine politike prema izbjeglicama.

Mađarska - za razliku od ostalih članica skupine V4 - ima i dobar odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Orban i Putin se redovito sastaju. Obje zemlje se dopunjuju u svojim gospodarskim i sigurnosno-političkim interesima.

Mađarska je u prijeporu s EU-om ne samo zbog politike prema izbjeglicama. Zbog Orbanove reforme pravne države koja je dovela do ograničavanja slobode medija i potkopavanja ustavnog suda, kao i zbog njegovog postupka prema organizacijama civilnog društva, Europska komisija je protiv Mađarske pokrenula više postupaka zbog kršenja ugovora EU-a.

Poljska:

Poljska je prva zemlja protiv koje je Europska komisija pokrenula postupak zbog kršenja načela pravne države. Razlog je sporna reforma pravosuđa koja po mišljenju EU-a potkopava neovisnost pravosuđa i trodiobu vlasti. Poljska je samo djelomice povukla tu reformu.

S obzirom da se i Poljska, kao i Mađarska i Češka protivila prihvatu izbjeglica, Europska unija je podnijela tužbu protiv nje. Strogo odbijanje prihvaćanja kvota o podjeli izbjeglica i dalje dovodi do napetosti u odnosima s EU-om. Iako ta zemlja odbija miješanje u unutarnje stvari, izlazak iz EU-a za nju nije opcija. Jer, Poljska gospodarski jako profitira od članstva u Europskoj uniji.

Češka:

I češki predsjednik vlade Andrej Babiš je odlučan protivnik solidarne politike prema izbjeglicama unutar EU-a. Njegova zemlja "neće primiti ni jednog jedinog ilegalnog migranta" izjavio je on prošle godine. Gospodarski je ta zemlja jako povezana s EU-om. Ali, velik je problem korupcija koju se ne suzbija. Babiš je drugi najbogatiji čovjek u Češkoj, a postoji sumnja da je neopravdano dobio milijunske subvencije iz Europske unije.

Slovačka:

Slovačka je članica eurozone i želi biti dio takozvane "europske jezgre". Ona je jedina od četiri članice Višegradske skupine bila spremna primiti manji kontingent izbjeglica čime je izbjegla tužbu EU-a. Ali, kao Mađarska, Poljska i Češka i ona je odbacila UN-ov migracijski pakt (tzv. Marakeški sporazum). Predsjednik slovačke vlade Peter Pellegrini je tada izjavio: "Slovačka nije spremna prihvatiti da nema razlike između legalne i ilegalne migracije, mi ekonomsku migraciju smatramo ilegalnom, štetnom i rizikom za sigurnost."

Osim toga i Slovačku muči korupcija u visokim vladinim krugovima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije