Što želi Višegradska skupina? | Politika | DW | 07.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Što želi Višegradska skupina?

Savezna kancelarka Angela Merkel se ovog četvrtka sastaje s predsjednicima vlada Višegradske skupine. Za što se zapravo zalažu Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka? I kakav je njihov odnos prema ostatku EU-a?

Što je to Višegradska skupina?

Višegradsku skupinu - skraćeno V4 - čine četiri zemlje: Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka. Ime je nastalo po mađarskom gradu Višegradu, sjeverno od Budimpešte, u kojem su se ranije kraljevi sastajali na gospodarsko-političke pregovore.

Poljska, Mađarska i bivša Čehoslovačka su se 1991. udružile kako bi prisnije surađivale i bolje se pripremale za planirani ulazak u Europsku uniju. Danas članice skupine V4 međusobno razmjenjuju informacije i razrađuju programe za pojedina područja na kojima žele još bolje surađivati. Osnovna ideja je pritom da zemlje skupine V4 imaju veću težinu unutar EU-a nego što bi imale kao pojedinačne zemlje. Svake godine druga zemlja preuzima predsjedanje skupinom.

Odnosi EU-a i Višegradske skupine

Sve članice Višegradske skupine su i članice EU-a. Slovačka je jedina od njih koja je već uvela euro. Promatrači skupinu često nazivaju "dva plus dva" zbog različitih stajališta tih zemalja o europskoj integraciji. Slovačka i Češka su razmjerno sklone produbljenju europske integracije, dok su Mađarska i Poljska više euroskeptične. Osobito Mađarska i Poljska žele ponovo ojačati ulogu pojedinih država unutar EU-a i zalažu se za "Europu domovina", umjesto europske političke unije.

Oko čega se vode prijepori s EU-om?

Unatoč razlikama među pojedinim zemljama i pripadnosti vladajućih stranaka u tim zemljama različitim klubovima unutar EU-a skupinu V4 je posebno zbližila jedna tema: pitanje izbjeglica. Sve četiri zemlje strogo odbacuju kvote o podjeli izbjeglica po članicama EU-a. Zbog toga one bitno utječu na blokadu reforme europskih propisa o prihvaćanju izbjeglica. Krajem 2017. je Europska komisija podnijela tužbu protiv Mađarske, Poljske i Češke zbog odbijanja prihvaćanja izbjeglica prema ključu koji je usvojila Europska unija.

Ali, odnos s EU-om opterećuje i razvitak pravne države, osobito u Mađarskoj i Poljskoj. Europska komisija je protiv obje te zemlje pokrenula postupak zbog kršenja europskih ugovora.

Koje pozicije zastupaju pojedine članice skupine V4?

Predsjednici vlada zemalja skupine V4: Morawiecki, Fico, Orban i Babiš u siječnju 2018. ( s lijeva)

Predsjednici vlada zemalja skupine V4: Morawiecki, Fico, Orban i Babiš u siječnju 2018. ( s lijeva)

Mađarska:

Mađarska ne želi postati useljenička zemlja - to naglašava predsjednik vlade Viktor Orban. Ona je na granici prema Srbiji i Hrvatskoj izgradila ogradu. Dok je 2015. u toj zemlji azil zatražilo više od 170.000 ljudi, 2017. ih je bilo samo 3.400. Orban je ujedno jedan od najvećih kritičara Angele Merkel i njezine politike prema izbjeglicama.

Mađarska - za razliku od ostalih članica skupine V4 - ima i dobar odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Orban i Putin se redovito sastaju. Obje zemlje se dopunjuju u svojim gospodarskim i sigurnosno-političkim interesima.

Mađarska je u prijeporu s EU-om ne samo zbog politike prema izbjeglicama. Zbog Orbanove reforme pravne države koja je dovela do ograničavanja slobode medija i potkopavanja ustavnog suda, kao i zbog njegovog postupka prema organizacijama civilnog društva, Europska komisija je protiv Mađarske pokrenula više postupaka zbog kršenja ugovora EU-a.

Poljska:

Poljska je prva zemlja protiv koje je Europska komisija pokrenula postupak zbog kršenja načela pravne države. Razlog je sporna reforma pravosuđa koja po mišljenju EU-a potkopava neovisnost pravosuđa i trodiobu vlasti. Poljska je samo djelomice povukla tu reformu.

S obzirom da se i Poljska, kao i Mađarska i Češka protivila prihvatu izbjeglica, Europska unija je podnijela tužbu protiv nje. Strogo odbijanje prihvaćanja kvota o podjeli izbjeglica i dalje dovodi do napetosti u odnosima s EU-om. Iako ta zemlja odbija miješanje u unutarnje stvari, izlazak iz EU-a za nju nije opcija. Jer, Poljska gospodarski jako profitira od članstva u Europskoj uniji.

Češka:

I češki predsjednik vlade Andrej Babiš je odlučan protivnik solidarne politike prema izbjeglicama unutar EU-a. Njegova zemlja "neće primiti ni jednog jedinog ilegalnog migranta" izjavio je on prošle godine. Gospodarski je ta zemlja jako povezana s EU-om. Ali, velik je problem korupcija koju se ne suzbija. Babiš je drugi najbogatiji čovjek u Češkoj, a postoji sumnja da je neopravdano dobio milijunske subvencije iz Europske unije.

Slovačka:

Slovačka je članica eurozone i želi biti dio takozvane "europske jezgre". Ona je jedina od četiri članice Višegradske skupine bila spremna primiti manji kontingent izbjeglica čime je izbjegla tužbu EU-a. Ali, kao Mađarska, Poljska i Češka i ona je odbacila UN-ov migracijski pakt (tzv. Marakeški sporazum). Predsjednik slovačke vlade Peter Pellegrini je tada izjavio: "Slovačka nije spremna prihvatiti da nema razlike između legalne i ilegalne migracije, mi ekonomsku migraciju smatramo ilegalnom, štetnom i rizikom za sigurnost."

Osim toga i Slovačku muči korupcija u visokim vladinim krugovima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Reklama
default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.