Što će se promijeniti između Washingtona i Teherana? | Politika | DW | 26.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Što će se promijeniti između Washingtona i Teherana?

Poraz Donalda Trumpa je i iranskog predsjednika naveo na oprezne, ali i jasne riječi kako je razgovor s Washingtonom moguć. Ali i u Iranu ima visokih dužnosnika kojima nije u interesu popuštanje napetosti.

Već 11. novembra, još dok su se prebrojavali glasovi u Sjedinjenim Državama koji su jasno pokazivali poraz Donalda Trumpa, oglasio se i iranski predsjednik Hasan Rohani. Objavljeno je kako je na sjednici tamošnje vlade izjavio kako pozdravlja "atmosferu bliže suradnje i interakcije sa svim prijateljskim zemljama" i kako se "možemo polagano s pozicije prijetnji okrenuti nekoj koja otvara mogućnosti i daje šanse". Svakome može biti jasno, što je time rečeno: s Trumpom to nije bilo moguće, ali iranski predsjednik je spreman na razgovore s vladom predsjednika Bidena kako bi bile prekinute američke sankcije protiv te zemlje.

Tek što su iranski mediji objavili  priopćenje predsjednika, iranska konzervativna internetska stranica Jahanews je objavila izjave Ismaila Ghanija, zapovjednika iranskih Al Kuds brigada, elitnih jedinica iranske Revolucionarne garde. On još jednom podsjeća kako su američki političari neznalice, a povrh toga i kukavice kao i da ne propuštaju priliku prekršiti vlastitu riječ. "Oni su nesposobni da bi se s njima pregovaralo", kaže Ghani.

A to je pak poruka koja je bila podjednako usmjerena i prema Washingtonu i prema predsjedniku Rohaniju. Neznanje dosadašnjeg američkog predsjednika Trumpa o međunarodnim odnosima je doduše evidentno, a niti njegovi ministri vanjskih poslova nisu bili osobe koje su pokazale neko temeljitije poznavanje svjetskih kriznih žarišta i prirode sukoba.

Vremena je malo

No pogotovo od kad se čulo kako Joe Biden želi na mjesto svog ministra vanjskih poslova postaviti Antony Blinkena, to jasno pokazuje kako je konačno došao kraj ignorantskim likovima u američkoj diplomaciji. Blinken je bio u američkom ministarstvu vanjskih poslova još u doba Obame, a onda je surađivao i s Bidenom u vanjskopolitičkom odboru Senata. On bez ikakve sumnje poznaje probleme Bliskog istoka, a isto tako i stanje u Iranu.

USA Situation Room im Weißen Haus Präsident Trump mit Beratern

Rakete i napad na Iran su zapravo neprestance bili opcija za vrijeme predsjednika Trumpa

No vremena je sve manje: Ellie Geranmayeh iz Europskog vijeća za međunarodne odnose upozorava kako se u Iranu već sljedećeg juna održavaju predsjednički izbori - i nipošto nije isključeno da bi na čelo te zemlje mogao doći netko iz ekstremno konzervativnih krugova Irana koji nimalo ne teže popuštanju napetosti. Ona misli kako bi tu Europska unija trebala potaknuti novi dijalog, prije svega kada je riječ o glavnoj pretpostavci za nove pregovore o iranskom atomskom programu i eventualnom povratku sporazumu kojeg je Trump okončao 2018. Jer uvjet je bio da Iran dostavi cjelovitu informaciju o njegovom atomskom programu, što on nije učinio.

Ona ipak vjeruje kako se nešto može dogoditi između siječnja i imenovanja novog američkog predsjednika i lipnja kad će Iranci birati novog čelnika države: "Ponovni ulazak SAD u atomski sporazum prije juna 2021. bi mogao potaknuti političku dinamiku u Iranu prema nastavku diplomatskih pregovora sa Zapadom", kaže djelatnica ovog europskog instituta. To je jasno i trenutnom iranskom predsjedniku jer je istom prilikom izjavio kako se "nacionalni interesi ne smiju žrtvovati predizbornoj borbi."

Ima mnogo takvih kao Trump i u Teheranu

Kako objašnjava portal Al Monitor, iranski predsjednik Rohani i njegov ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Sarif očito se žele vratiti za pregovarački stol, ali u Iranu su prisutni i konzervativni krugovi koji bi željeli "i ovce i novce": "Konzervativni krugovi doduše također žele ukidanje sankcija, ali istovremeno smatraju osam godina mandata Rohanija izgubljenim vremenom." Jer oni su uvjereni kako sankcije mogu biti ukinute ne putem novog sporazuma, nego ako Iran "pokaže zube" i svojom silom pokaže kako ga se ne može tako ostavljati po strani.

Iran l Teilausstieg aus dem Atomabkommen - Präsident Hassan Rouhani

Iranski predsjednik Rohani je oprezan, ali je i njegova poruka bila jasna: Bez Trumpa je možda došlo vrijeme da se opet pregovara

Povrh toga, tu su i posve osobni interesi: uz ionako velike vojne izdatke i privilegije koje uživa državna vrhuška Irana, vojna istraživanja - uključujući i atomsku i raketnu tehnologiju - najvećim dijelom je u nadležnosti Revolucionarne garde. Nevolje stanovništva se, slično kao i u svim diktaturama, najlakše mogu opravdavati politikom Washingtona, a ne vlastitim propustima i korupcijom. Utoliko su i konzervativni krugovi u Iranu spremni upustiti se u rizik čak i otvorenog oružanog sukoba sa SAD.

A on je, kako javlja i New York Times, u mandatu Trumpa zapravo stalno bio otvorena mogućnost: ovaj američki list javlja o sastanku Trumpa sa svojim najbližim suradnicima, uključujući i američkog ministra vanjskih poslova Pompea i zapovjednika glavnog stožera, generala Milleya kako bi se razmotrile "opcije" za najveća atomska postrojenja u Iranu. Trenutnog američkog predsjednika su ipak uspjeli uvjeriti kako raketni napad na iranskom teritoriju još uvijek ne bi bio jamstvo za uspjeh, ali bi mogao imati nesagledive posljedice za čitavu regiju. New York Times piše kako je raketni napad tada bio "skinut s dnevnog reda", ali i kako je Trump dalje tražio načina kako ugroziti položaj Irana u regiji.

Rakete neće pomoći

Ali nije bitno različita niti pozicija konzervativnih snaga u Iranu, a to se moglo vidjeti i prošlog tjedna, dakle nakon američkih izbora: iračke oružane milicije bliske Iranu su u Bagdadu ispalile više raketa na "Zelenu zonu" tog grada u kojem su smještena i sva strana izaslanstva. Nekoliko dana prije toga je Kataib al Hizbolah, paravojska bliska Teheranu, objavila fotografije teretane u američkom veleposlanstvu u Bagdadu. Poruka je bila jasna: znamo gdje ste i znamo gdje da usmjerimo naše rakete.

Tu je i računica takvih krugova koji zapravo žele nastavak napetosti: takvu eskalaciju nasilja u regiji niti novi američki predsjednik neće moći ignorirati. Utoliko je važnije na sve načine pomoći da se pregovori nastave i da se nađe neko drugo rješenje od novih raketa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android