„Štedljiva četvorka“ protiv Berlina i Pariza | Evropa | DW | 25.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

„Štedljiva četvorka“ protiv Berlina i Pariza

U pitanju je velika svađa oko velikih para – četiri bogate države EU protive se namjeri da se naprave zajednički dugovi kako bi se pomoglo zemljama koje su posebno pogođene korona-krizom.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc poslednjih dana upozorava da se sprema „dužnička unija na mala vrata“. Time kritikuje prijedlog njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona da zemlje EU načine „izuzetak“ i zajednički se zaduže za 500 milijardi evra koje bi se onda kroz fond za ublažavanje posljedica krize podijelile državama najteže pogođenim koronom.

Kurc je u subotu otvoreno poveo borbu protiv tog prijedloga poslavši kratko pismo šefovima država i vlada ostalih članica EU. Na dvije strane tu Kurc daje kontra-prijedlog u kojem se ne navodi konkretna suma, ali piše da pomoć treba da bude oročena na dvije godine i data u vidu kredita, a ne nepovratne pomoći. Novac bi, traži Kurc, trebalo obezbijediti ne novim dugovima nego preraspodjelom stavki u budžetu EU.

Kancelar iz Beča tako figurira kao predvodnik grupe „štedljivih“ kako se naziva njegov savez po ovom pitanju sa liderima iz Nizozemske, Danske i Švedske.

To je otvoreni sukob sa Angelom Merkel koja je prvi put pristala da se i Njemačka zaduži kako bi se direktno, a ne kreditima, pomoglo zemljama koje su teže pogođene kakvom krizom. Očekivano, prijedlog osovine Berlin-Pariz podržali su u Rimu i Madridu gdje bi, pretpostavlja se, završilo najviše milijardi.

Kurc se plaši da im ne pređe u naviku

Njemačka je, zbog veličine i privredne snage, ubjedljivo najveći platiša u budžet EU – uplate iz Berlina čine 27 odsto tog lonca. Ukoliko bi se krenulo putem zajedničkih dugova, sve bolje stojeće zemlje EU bi u narednih dvadeset godina, koliki bi bio period otplate kredita, dodatno opteretile svoje državne izdatke. 

Kurc pak ne vjeruje da bi sve stalo na ovih 500 milijardi evra. „Uz svo prijateljstvo, ali razumije se da bi ove države koristile svaku priliku da ovo posmatraju samo kao prvi korak i to moramo da spriječimo“, rekao je on za Dojčlandfunk.

Zahtjeve „štedljive četvorke“ je italijanska Vlada već odbila kao „neprimjerene“. U teškoj recesiji koja bez sumnje dolazi potrebni su „ambiciozni i inovativni“ prijedlozi, napisao je na Tviteru italijanski ministar za evropska pitanja Enco Amendola.

Na kraju će, kako je rekao i Kurc, morati da se iznađe kompromis. Austrijski kancelar je podsjetio da uspostavljanje takvog milijardskog fonda za obnovu zahtjeva pristanak svih 27 članica EU, dakle i „štedljive četvorke“.

Nema mnogo vremena

Pred iznošenje prijedloga idućeg sedmogodišnjeg budžeta EU u srijedu, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je iznijela namjeru da fond za obnovu bude težak čak bilion evra, ali da bude kombinacija direktnih davanja i kredita.

Evropski parlament je tražio čak dva biliona evra. Taj parlament na kraju mora većinom glasova da podrži prijedlog budžeta oko kojeg se dogovore Komisija i države članice.

Prema dosadašnjoj računici, EU i 27 država su za saniranje posljedica krize do sada mobilisali već tri biliona evra. Fond za obnovu bi došao kao dodatno sredstvo za podsticaj privrednog rasta.

Otvorena su još neka pitanja: kako će preostale članice EU na svoja pleća rasporediti izdatke koje je do sada imala Velika Britanija? Da li će korona-kriza još neke zemlje od neto-platiša pretvoriti u neto-primaoce evropskog novca? I, što je možda najvažnije, kako Merkel i Makron misle da se zemlje zajednički zaduže preko Evropske komisije kada je to zapravo zabranjeno evropskim ugovorima?

O novcu se u Briselu uvijek žestoko raspravlja, sastaje po hodnicima ili telefonira, a do kompromisa se dolazi sporo i mučno. Međutim sada nema mnogo vremena. Da bi pomoć za oporavak ekonomije imala smisla, novac mora da poteče najkasnije krajem godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android