Štampa na njemačkom: Srpske fantazije o povlačenju SAD s Kosova | Kiosk | DW | 02.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

izbor iz štampe

Štampa na njemačkom: Srpske fantazije o povlačenju SAD s Kosova

Štampa na njemačkom piše o „srpskim snovima o povlačenju SAD sa Kosova“, i o Bledskom strateškom forumu na kojem je predsjednik Srbije Aleksandru Vučiću ukazana posebna počast.

Vojna vježba u Bondstilu kod Uroševca

Vojna vježba u Bondstilu kod Uroševca

Austrijski dnevnik Prese piše o „srpskim fantazijama". Ističe kako vladajući političari u Srbiji, nakon povlačenja trupa SAD iz Avganistana, maštaju o povlačenju SAD i sa Kosova.

„Marionetski režim" među prvim priznao Kosovo

„Od dolaska NATO u Avganistan, u toj zemlji se ustostručila proizvodnja heroina, kazao je predsjednik Skupštine Srbije, nekadašnji premijer Ivica Dačić. On ne roni suze ni zbog pada vlade u Kabulu: ‚marionetski režim' koji je postavio Vašington bio je među prvih pet država koje su 2008. na pritisak SAD priznale nezavisnost Kosova", piše Prese.

U tekstu se ističe da „aktuelni vlastodršci u Beogradu nisu zaboravili kosovski rat i bombardovanje Srbije 1999. od strane NATO-a", kao i da su neki od njih poput Dačića i Vučića i tada bili na visokim funkcijama.

List citira i Veljka Odalovića (SPS), koji je izjavio da su „Amerikanci napustili sva mjesta u sviijetu na kojima su bili". Odalović je takođe kazao da i „Priština mora da shvati da neće imati trajnu i bezuslovnu podršku SAD".

Da li bi ipak moglo da uslijedi povlačenje?

No, austrijski dnevnik se ipak pita da li bi nakon Avganistana moglo da uslijedi povlačenje i sa Kosova? U tekstu se navodi i činjenica da su SAD na razmeđu milenijuma redukovale vojno prisustvo na Kosovu. „Sa nekadašnjih 50.000 vojnika KFOR-ovih trupa, nakon kraja kosovskog rata, broj je opao na trenutnih 3.578 ljudi iz 27 država", piše Prese napominjući da SAD imaju 624 svoja vojnika i da su odmah iza Italije, čiji kontigent broji 630 ljudi.

- pročitajte još: Zatvaranje Bondstila, formiranje Vojske Kosova

„Iako je zatvaranje vojne baze Bondstil, nedaleko od Uroševca, prošlih godina tematizirano i od strane američkih diplomata i političara, srpski snovi o potpunom povlačenju SAD sa Kosova su u ovom momentu prilično nerealni", piše Prese.

List ističe da kosovski Albanci prisustvo trupa KFOR-a vide kao garanciju svoje državnosti, koju Beograd ne priznaje, a s druge strane na trupe KFOR-a se gleda i kao na zaštitu za srpsku manjinu na Kosovu.

Austrijski dnevnik naglašava kako su analitičari u Beogradu i Prištini „neobično jedinstveni" i smatraju da je malo vjerovatno da će se SAD povući sa Kosova. „Za početak će prazne barake Bodnstila popuniti bivši saradnici Armije SAD u Avganistanu. Prvi od oko 2.5000 Avganistanaca, koji bi trebalo da privremeno borave na Kosovu su već stigli u tu zemlju", zaključuje austrijski dnevnik.

- pročitajte još: Albanci podijeljeni zbog prijema izbjeglica iz Avganistana

Posebna čast za Vučića

„Bila je to: nacija versus građansko društvo, sprečavanje migracija umjesto prihvatanje progonjenih, minimalna verzija Evrope i na vrijednostima zasnovana EU koja djeluje zajednički", piše austrijski list Standard o Bledskom strateškom forumu.

List napominje da su na Forumu bile „snažno zastupljene snage, koje su ideološki bliske desno-konzervativnom premijeru Slovenije Janezu Janši". „Među njima su bili Viktor Orban i srpski predsjednik Aleksandar Vučić, kojem je ukazana posebna čast, s obzirom da mu je kao jedinom predstavniku neke zemlje koja nije članica EU bilo dozvoljeno da sjedi na EU panelu, a ne sa predstavicima ostalih zemalja na Balkanskom panelu, koji je održan popodne", ističe Standard.

Aleksandar Vučić i Janez Janša na Bledu

Vučić je bio jedini predstavnik neke zemlje koja nije članica EU, kojem je bilo dozvoljeno da sjedi na EU panelu, a ne sa drugima na Balkanskom panelu koji je održan popodne

Samo da se ne ponovi 2015.

Standard piše da se s obzirom na događanja u Avganistanu, na Panelu prvenstveno razgovaralo o migracijama u EU. Takođe i da su se „svi  - takođe premijeri Hrvatske, Češke, Slovačke i Grčke, dakle Andrej Plenković, Andrej Babiš, Eduard Heger i Kirijakos Micotakis, koji su došli na Bled -  složili u jednom - da se ne smije ponoviti 2015. i masovne migracije izbjeglica ka Evropi".

- pročitajte još: Kontroverzni Orbanov prijatelj na čelu EU

Austrijski list naglašava da je između Orbana i predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sasolija došlo do žestoke diskusije o opasnostima po EU. „Sasoli je upozorio da Evropskoj uniji isto kao i Rimskom carstvu prijeti raspad, ako ne uspije postići da uspostavi kontrolu i upravlja migracijama. Orban je kontrirao, govoreći kako je opasnost mnogo veća od ‚dolaska muslimana'", piše Standard i dodaje da je Orban mišljenja da u pitanjima migracija odluka treba da bude u rukama nacionalnih vlada a ne EU.

Sa „Viktorom", kako prisno naziva Orbana, složio se i češki premijer Babiš, dok je premijer Grčke Micotakis naglasio da mora „učtivo da protivrječi Sasoliju" s obzirom da je njegova zemlja, kako je istakao, bila žrtva politike EU 2015. godine.

Srbija kao žrtva

„S obzirom da proširenje EU stagnira, Vučić je uspio da Srbiju predstavi kao žrtvu", piše bečki dnevnik. „I to bez obzira na to što Srbija, drugačije nego što je to Vučić predstavio, posljednjih godina skoro da nije sprovodila reforme, a u oblastima demokratije i vladavine zakona čak je i nazadovala", napominje autorka teksta Adelhajd Velfl.

Novinarka takođe ističe i da je Vučić dobio podršku od Orbana, „koji Srbiju, bez obrazloženja, naziva ‚ključnom zemljom' na zapadnom Balkanu" i da bi zbog toga ona morala da pristupi EU.

List citiira eksperta za Balkan, Florijana Bibera, koji kaže da „Srbija pripada verziji Orbanove Evrope, koja se formira i djeluje više nacionalistički, autoritarnije i sa više populizma, nego što je to u skladu sa dosadašnjim vrijednostima EU".

Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić

"Neliberalna demokratija"

Vučić na unutrašnjepolitičkom nivou pokušava da zadovolji i antizapadne i proevropske struje, piše Standard. „Zbog nedostatka napretka prošle godine nije otvoreno nijedno novo poglavlje. Vučić želi da za takav jedan korak dobije podršku EU, iako je nerealno da za to može dobiti većinu u EU". Takođe mu je važno da uoči najavljenih izbora naredne godine EU na Srbiju ne gleda kao na ‚previše problematičnu'." Florijan Biber takođe smatra da Vučić želi da zadrži otvorenim sve opcije, „jer isključivo vezivanje za Kinu nije dovoljno".

Biber ističe da Janša, Orban i Vučić važe za predstavnike takozvane „neliberalne demokratije", u kojoj su mediji pod kontrolom vlade, gdje se utiče na pravosuđe i stalno napadaju kritičari. „Ovi režimi ne prihvataju legitimnu kritiku od strane drugih. Oni se odmah etiketiraju kao izdajnici", zaključuje Biber u bečkom dnevniku. 

Priredio Svetozar Savić

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu