Šta treba našem imunološkom sistemu? | Panorama | DW | 21.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Šta treba našem imunološkom sistemu?

Vitamini, minerali i elementi u tragovima ne mogu liječiti sve. No da bi naše tijelo uopće imali šansi protiv infekcija dovoljno mikronutritijenata je esencijalno. Koji su posebice važni?

Većina vjerojatno zna da je zdrava prehrana važna. Zbog hranjivih sastojaka koji nas održavaju vitalnim. Međutim čini se da je sa hranjivim sastojcima slično kao sa mjerama protiv korone: Onome ko je zdrav teško polazi za rukom vjerovati da su one zaista neophodne.

Postoje brojne paralele: Hranjivi sastojci nisu čudotvorno sredstvo. Možemo unatoč primjerenom uzimanju potebnih hranjivih sastojaka opet postati bolesni. No dobro naoružan imunološki sistem se lakše i brže izbori sa uzročnikom bolesti.

Mikronutritijenti, dakle vitamini i minerali, doduše ne daju organizmu energiju, ali su esencijalni za stanični metabolizam i odgovor imuniteta. No što treba naš organizam da bi se sve odvijalo kako treba?

Evo  pregleda najvažnijih mikronutrijenata:

Vitamin A

Vitamin A je generički izraz za spojeve topive u mastima koji se u različitim formama pojavljuju u životinjskim proizvodima i voću i povrću. Aktivni oblici vitamina A u tijelu su retinol, retina i retinoična kiselina.

Ovaj miktonutrijent igra odlučujuću ulogu u reguliranju rasta i specijaliziranju praktično svih ćelija u ljudskom organizmu. Vitamin A sudjeluje u razvoju embrija i stvaranju organa kod fetusa i odlučujući je za razvoj očiju i sposobnosti vida.

Zbog njegovog značaja za imunološki sistem vitamin A je prvobitno nazivan i “antiinfektivni vitamin”. Retinoična kiselina nalazi se u stanicama kože i sluznice koje usmjeravaju dišne puteve, probavni trakt i mokraćni trakt i koje čine prvu liniju obrane tijela od infekcije.

Vitamin A se prije svega nalazi u jetri i u hrani koja sadrži jetru. Ipak i vegetarijanci i vegani lako mogu zadovoljiti svoje potrebe za ovim vitaminom: Mrkva, kelj i špinat sadrže primjerice prekursore vitamina koji se u organizmu mogu pretvoriti u vitamin A. 

Vitamin C

I ovaj vitamin moramo unositi sa hranom u naš organizam. On je topljiv u vodi i u slučaju pretjerane konzumacije biva ponovo izlučen – dakle bez straha da bi moglo doći do predoziranja.

Vitamin C je antioksidans: On smanjuje štetu koju slobodni radikali kisika uzrokuju molekulama u tijelu. Ti radikali nastaju tijekom normalnih metaboličkih procesa.

Vitamin C - Nema straha od predoziranja

Vitamin C - Nema straha od predoziranja

Međutim, ako preuzmu glavnu riječ, govorimo o oksidativnom stresu. Pušači su posebno pogođeni. Međutim, i drugi zagađivači i otrovi, poput određenih lijekova za kemoterapiju, povećavaju oksidativni stres i time potrebu za vitaminom C.

Ovaj vitamin k tomu igra ulogu prilikom imunološkog odgovora organizma. U slučaju invazije uzročnika bolesti on stimulira mobilizaciju imunoloških ćelija na mjesto infekcije i potiče fagocitozu pri kojoj se patogeni apsorbiraju i čine bezopasnima.

Vitamin D

Ovaj vitamin, topiv u mastima, je poseban po tome što ga organizam sam može sintetizirati – pod uvjetom da sunce sija. Međutim, postoji neslaganje oko toga da je li sunčeva svjetlost, kojoj se izlaže prosječni Europljanin, dovoljna za dovoljnu sintezu vitamina D. Njemački Savezni institut za istraživanje rizika savjetuje da se radije odustane od unošenja ovog vitamina u obliku dodataka prehrani.

Istraživači na Oregon State University s druge strane savjetuju da se uzima vitamin D u obliku dodataka prehrani. Onaj ko nije siguran može provjeriti razinu vitamina D u krvi.

Vitamin D regulira razinu kalcija i fosfora u organizmu i jača kosti i zube. Nedostatak vitamina D ne vodi samo velikom riziku od osteporoze, već i nekim oblicima karcinoma, dijabetesu tipa 1 i kadriovaskularnim bolestima. 

Vitaminske tablete - kada i gdje imaju svrhu?

Vitaminske tablete - kada i gdje imaju svrhu?

Vitamin D osim toga učestvuje u reguliranju velikog broja imunorelevantnih gena. On primjerice regulira ekspresiju gena koji kodira antimikrobni peptid koji je uključen u tjelesne nespecifične obrambene mehanizme.

Vitamin E

Ovaj vitamin također slovi kao antioksidans. On se javlja u staničnoj membrani i štiti ih od oštećenja uzrokovanih kisikovim radikalima. Tako igra važnu ulogu u obrambenom sustavu organizma jer štiti imunološke stanice od napada i smanjuje proizvodnju imunosupresivnih faktora koji suzbijaju obrambeni sustav tijela.

Vitamin E se dovodi u vezu sa boljom obrambenom funkcijom kod starijih ljudi. Vitam E bi između ostalog trebao smanjiti rizik od oboljenja dišnih puteva. Dosadašnje studije međutim o tome daju proturječne rezultate. 

Folati / folna kiselina

Folat je naziv za u vodi topljivi vitamin B (vitamin B9), koji je u različitim formama ključan za diobu i rast stanica. Budući da je ova hranjiva tvar, između ostalog, uključena u proizvodnju nukleinskih kiselina i aminokiselina, a time i u sintezi DNK, nedostatak može imati ozbiljne posljedice.

Prema navodima Centrale za zaštitu potrošača u Njemačkoj vlada generalno smanjena opskrba folatima. Zbog toga se prije svih trudnice savjetuju da u prvoj polovini trudnoće uzimaju dodatke u prehrani koji sadrže folnu kiselinu, sintetički oblik folata. Tako se može smanjiti rizik od oštećenja neuralne cijevi kod novorođenčadi. 

Folna kiselina se prije svega može pronaći u zelenom lisnatom povrću

Folna kiselina se prije svega može pronaći u zelenom lisnatom povrću

Folat je osim toga esencijalan za funkcioniranje mozga. Tako je jedna studija pokazala da dovoljna opskrba ovim mikronutrijentom smanjuje rizik od demencije. Folat se prije svega može pronaći u zelenom lisnatom povrću poput kupusa ili špinata. Leća, grašak i grah također sadrže folat.

Vitamin B12

Ovaj vitamin je važan za funkciju živaca i učestvuje u formiranju crvenih krvnih zrnaca i DNK. Osim toga vitamini skupine B, vitamin B12 i vitamin B6 djeluju zajedno na pretvaranju homocisteina u metionin, aminokiseline koja je važna za bezbroj esencijalnih staničnih aktivnosti.

Budući da imunološke stanice imaju veliku metaboličku aktivnost, potreban im je vitamin B12 da formiraju nove imunološke stanice kako bi mogle reagirati s odgovarajućim imunološkim odgovorom u slučaju napada. Sa starenjem opada sposobnost organizma da apsorbira vitamin B12.

S obzirom na to da se vitamin B12 može pronaći samo u životinjskim proizvodima vegani i vegetarijanke, koje primjerice tokom trudnoće imaju povećanu potrebu, bi trebali uzimati ovaj vitamin kao dodatak prehrani. Osobama, koje pate od hroničnih bolesti crijeva, se također prepručuje uzimanje dodataka na prehranu jer teško apsorbiraju vitamin. 

Željezo

Nedostatak željeza je širom svijeta najčešći nedostatak hranjivih tvari. Prije svih su pogođeni djeca, žene u rodnoj dobi i trudnice. Pri tome je željezo potpuno odlučujuće za razvoj centralnog nervnog sistema jer sudjeluje u razvoju mijelinskog omotača živaca, što je ključno za brzi prijenos podražaja. Tijelo također treba željezo za sintezu neurotransmitera, koji se također koriste u živčanom sustavu.

Studije su pokazale povezanost između nedostatka željeza u djece i lošeg kognitivnog razvoja, kao i lošeg školskog učinka i poremećaja u ponašanju.

Željezo iz životinjskih i biljnih proizvoda tijelo različito apsorbira. Vegetarijanci i vegani bi se trebali pobrinuti da uzimaju dovoljno vitamina C, jer taj vitamin povećava takozvanu bioraspoloživost željeza.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android