Šta se krije iza novog Zakona o društvenim mrežama? | Evropa | DW | 30.06.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Šta se krije iza novog Zakona o društvenim mrežama?

Onaj ko uskoro na Facebooku postavi nešto što je kažnjivo mora računati sa tim da će njegov post biti izbrisan. Od oktobra naime stupa na snagu zakon kojim se regulira govor mržnje na socijalnim mrežama.

Novim Zakonom o socijalnim medijima njemački zakonodavac propisuje Facebooku, Twitteru and Co. jasnije nego do sada da moraju izbrisati određene postove. Do sada je to bilo samo u rukama američkih mrežnih operatora i u praksi je prije bilo pitanje dobre volje.

Međutim oni - tako barem predviđa zakon - ne trebaju biti izbrisani automatski, već samo nakon što se neko žalio. Primjerice jer je ta osoba javno na Facebooku uvrijeđena ili oklevetana. Sada bi trebalo biti mnogo jednostavnije odbraniti se. S jedne strane jer su preduzeća obavezna na profesionalno administriranje reklamacije: duga čekanja na usluge Hotline-a i zavaravanja više ne bi trebalo biti. S druge strane, osoba se može pozvati na zakonsku osnovu.

Ono što vrijedi za pojedinca trebalo bi inače sa malim varijacijama važiti i za vlasti i sudove. Facebook i Co. moraju za pitanja od strane ovih institucija imenovati konkretnu osobu. To do sada nije bio slučaj.

Heiko Maas Bundesjustizminister

Ministar pravosuđa Heiko Mass je suočen sa oštrim kritikama na račun njegovog zakona

Rokovi za brisanje se moraju poštivati

Nakon žalbe preduzeća moraju u sasvim očitim slučajevima postove izbrisati u roku od 24 sata. Ukoliko situacija nije sasvim jasna onda preduzeće ima sedmicu da slučaj prebaci na jednu vrstu javne ustanove. "Regulirano samoreguliranje" se to zove u službenom njemačkom: Država se nada da će se treća strana pobrinuti za poštivanje Ustava. 

Ova novouspostavljena ustanova se treba sastojati od predstavnika preduzeća i nezavisnih eksperata gdje se onda o slučaju treba raspraviti "brzo", ali bez deadline-a. Tako preduzeća odgovornost za "Izbrisati ili ne?" mogu delegirati drugima. Tu bi se trebalo omogućiti više opuštenosti jer ukoliko nešto ne bude uredno izbrisano preduzeću prijeti kazna od pet miliona eura, a ukoliko se slučaj ponovo onda i do 50 miliona eura.

Vrlo kontroverzan zakon

Proteklih sedmica se u Njemačkoj o ovom zakonu žestoko raspravljalo. Prije svega su dvije tačke naljutile internetsku zajednicu, internet aktiviste i političare: Šta je sa ustavom garantiranom slobodom mišljenja? I: Kako to da država poštivanje tog prava delegira velikim preduzećima iako je to zadatak policije i sudova?

Dugo vremena nije bilo jasno da li će Velika koalicija (CDU/CSU i SPD) još sada izglasati ovaj zakon. Čak ni sami poslanici Bundestaga se ne osjećaju ugodno kada je riječ o tome. Oni su brojnim pravnim mišljenjima potvrdili da će ovdje biti odlučeno nešto što je protiv Ustava. Naravno pritisak internetskog lobija na zakon je bio ogroman.

Više od "govora mržnje"

Savezna Vlada će u petak glasati o - ipak - ublaženoj verziji. Iz kataloga kaznenih djela izbačeni su elementi kaznenog djela kao što su "klevetanje saveznog predsjednika, države, njenih simbola i ustavnih organa". Ovdje su eksperti oklijevali prije svega u vezi sa ustavom zagarantiranom slobodom mišljenja. Druga bitna promjena se odnosi na "reguliranu samoregulaciju". Ovdje su se CDU/CSU probile sa svojim stavovima. Prvobitni prijedlog saveznog ministra Heiko Maasa sve to nije bio predvidio. Novi dodatak je još element kaznenog djela označen kao "vrijeđajuće fotografije".

Deutschland Debatte im Bundestag um Anerkennung des Völkermordes durch die Türkei an den Armeniern

Koalicija za zakon: Šefovi klubova poslanika CDU i SPD Kauder i Oppermann

Ukupno je u katalogu navedeno više desetaka krivičnih djela, među kojima je krivično djelo protiv javnog reda, javno poticanje na krivična djela i njihovo odobrenje, seksualno zlostavljanje, fomiranje terorističkih udruženja, vrijeđanje vjerskih zajednica i drugo. Zakonodavac zakon često označava kao Anti-Hate-Speech (Zakon protiv govora mržnje). To je pomalo zbunjujuće jer govor mržnje u Njemačkoj nije krivičnopravno relevantan pojam u Njemačkoj. Osim toga je sada na društvenim mrežama zabranjeno mnogo više stvari nego što prosječni građanin vjerojatno razumije pod pojmom govor mržnje.  

Roboti koji brišu sadržaje?

Sveukupno gledano kod brojnih kritičara ostaje zabrinutost da mrežni operatori uskoro neće brisati sadržaje tek nakon žalbe, već i na svoju inicijativu - dakle da će djelovati pro-aktivno. A brisanje najvjerojatnije trebaju preuzeti roboti. Trenutno se na televiziji prikazuje američka serija "Incorporated" koja govori o tome kako bi svijet mogao izgledati ako riječ više ne bi imala država, već tech-koncerni i njihovi algoritmi. Sve samo Science Fiction?

Novi Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. oktobra i važi samo sa velike socijalne mreže. Postoji granice od dva miliona korisnika i minimum od 100 godišnjih žalbi. Start-up preduzeća dakle najprije nisu pogođena. No onaj ko ipak postane uspješan može sebi uzeti tri mjeseca vremena kako bi uspostavio menadžment za reklamacije i unutar ta tri mjeseca su oslobođeni pristupa tzv. "samoreguliranju". No jasno je i to da onaj ko želi napraviti biznis sa "govorom mržnje" mora o tome dobro razmisliti.

Ili sačekati jer Zakon će svakako završiti na sudu, odnosno morati će biti prilagođen, kažu brojni promatrači u Berlinu. On nije dovoljno promišljen: mandat aktulne vlade i parlamenta se naime približava kraju zbog toga je žurba velika.

 

Preporuka redakcije