1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Prijateljski stisak ruke i osmjeh na licima čelnika dvije zemlje
Prijateljski stisak ruke i osmjeh na licima čelnika dvije zemljeFoto: yjc
PolitikaBliski istok

Sankcije Rusiji po „iranskom modelu“ - loše za Ukrajinu

Jo Bryan Harper
23. juli 2022

Bajdenova administracija je saopštila da su sankcije Zapada Rusiji zasnovane na „iranskom modelu“. S obzirom da je režim u Teheranu i dalje na vlasti, to ne govori ništa dobro o uspehu sankcija i budućnosti Ukrajine.

https://p.dw.com/p/4EXir

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prije nekoliko dana posjetio Teheran i na sastanku sa ajatolahom Alijem Hamneijem dobio njegov blagoslov za napad na Ukrajinu. Moskva očigledno traži načine da zaobiđe sankcije SAD i EU, možda učeći od Teherana, primjećuju posmatrači.

„Pošto su i Rusija i Iran pod zapadnim sankcijama, i jedni i drugi imaju snažan interes da međusobno sarađuju kako bi ih osujetili", rekao je za DW Mark N. Kac, profesor na Univerzitetu Džordž Mejson. Ali pitanje je koliko bi Iran mogao da pomogne.

Ko šta hoće?

Dvije zemlje su bile ratni saveznici u Siriji, a Rusija je ranije prodavala Iranu tenkove, borbene avione, podmornice i drugo oružje. Ali od 2020. Moskva je od toga odustala - zbog embarga UN na oružje Iranu.

Prema američkim obavještajnim podacima, ruski zvaničnici su u junu posjetili Iran da vide dronove u toj zemlji. Izgleda da Rusija takođe koristi mogućnost isporuke žitarica Iranu u zamjenu za pomoć Teherana u zaobilaženju sankcija.

Putin možda prije svega želi da smiri tenzije sa Teheranom nakon što su ruski trgovci naftom nadjačali iranske kolege u prodaji Kini. To je ključni izvor prihoda za Teheran od 2018. otkako je bivši američki predsjednik Donald Tramp ponovo uveo sankcije.

Samit G7 26. juna - ili Zapad koji je uveo sankcije. Ni mjesec dana nakon samita su dvojica učesnika podnijeli ostavke: Džonson i Dragi.
Samit G7 26. juna - ili Zapad koji je uveo sankcije. Ni mjesec dana nakon samita su dvojica učesnika podnijeli ostavke: Džonson i Dragi.Foto: Sven Hoppe/dpa/picture alliance

Možda se Teheran nada, takođe odsječen od globalnog bankarskog sistema zapadnim sankcijama, da će uz podršku Rusije, moći da izvrši pritisak na Vašington da oživi nuklearni sporazum iz 2015. a koji je odbacio Tramp.

Cijena nafte ima veći uticaj od sankcija

Kratkoročno, posmatrači kažu da je uticaj cijena nafte za Rusiju važniji od sankcija. Prošle godine Rusija je zaradila 123 milijarde eura od prodaje nafte i gasa, kada je prosječna cijena bila 69 dolara po barelu. Ovog mjeseca cijene su bile 115 dolara po barelu.

Prihodi od nafte čine 40% budžetskih prihoda Rusije, a sada se trguje na najvišem nivou u više od četiri godine.

„Iz istraživanja znamo da čak i pod najboljim okolnostima, ekonomske sankcije imaju stopu uspjeha od 10-30%. Bilo je naivno misliti da bi velika zemlja poput Rusije jednostavno pokleknula pod njihovim teretom", rekao je nedavno njemačkom Špiglu Nikolas Molder, istoričar na Univerzitet Kornel.

„Prvo moramo da definišemo šta zapravo želimo da postignemo sankcijama. Da li je promjena režima moguća? Zapad je to pokušao u Iranu, Venecueli i Sjevernoj Koreji, i nikada nije uspjelo", primijetio je Molder.

Zapadni stručnjaci su 2019. vjerovali da bi 40-godišnji sistem u Iranu mogo da se sruši povećanjem cijene goriva u zemlji za 50%. Međutim, bezbjednosne snage zemlje su nemilosrdno reagovale na proteste, a režim je i dalje postoji.

Na kraju krajeva, embargo nije „prirodna katastrofa", tvrdi je Molder, jer država može da spase industrije i pomogne stanovništvu. „Kao što Evropa može da pronađe druge izvore energije, Rusija će pronaći druge izvore sankcionisane robe poput mikročipova."

Hana Nota, iz Bečkog centra za razoružanje rekla je za DW da su u ovom trenutku i u bliskoj budućnosti „sankcije u izvjesnoj mjeri pojačale konsolidaciju u dijelovima ruskog društva koje stoji iza Kremlja".

Stručnjaci iz Britanije i SAD se slažu - sankcije djeluju, treba biti strpljiv

Neki stručnjaci vjeruju da sadašnje sankcije Rusijine djeluju kao sredstvo odvraćanja jer ih Zapad nije iskoristio prije Putinove invazije. „Zapravo, Zapad je potpuno ignorisao sve Putinove velike zločine ranije", rekao je Bil Brauder, izvršni direktor i suosnivač Hermitage Capital Management-a.

„Jedna velika rupa je milijarda dolara dnevno prihoda koje Rusija ima od prodaje nafte i gasa. Dok se to ne ugasi, mi nismo postigli cilj da ga ostavimo bez novca za rat", rekao je za DW britanski politički aktivista i kritičar Kremlja.

Robert Person, vanredni profesor međunarodnih odnosa na američkoj vojnoj akademiji Vest Point, tvrdi da neki stručnjaci kažu da sankcije nisu uspjele jer prijetnja sankcijama još u februaru nije uspjela da odvrati Putina .

„Ali mislim da ima mnogo znakova da su sankcije efiskane ali će proći još mnogo vremena prije nego što vidimo promjenu politike u Moskvi. Zato je strateško strpljenje ključno", rekao je on za DW, govoreći u svoje lično ime.

S Personom se slaže Džon E. Smit, bivši direktor Kancelarije za kontrolu inostranih sredstava (OFAC) u ministarstvu finansija SAD, rekavši za DW da sankcije Putinu daju manje resursa za finansiranje njegove ratne mašine. „Sankcije Rusiji nesumnjivo djeluju u smislu nametanja značajnih i neviđenih troškova vladi Rusije i ruskoj ekonomiji."

Iran i Rusija - nemaju mnogo da ponude jedni drugima

Iran i Rusija su konkurenti u izvozu ugljovodonika. Nedavna ruska prodaja nafte i čelika po sniženim cijenama Kini naštetila je Iranu, koji je morao da snizi cijene da bi ostao konkurentan.

Hana Nota je rekla da Rusija i Iran nemaju mnogo dobara i usluga koje bi mogli da obezbjede jedni drugima, dodajući da i jedni i drugi mnogo više trguju sa Kinom gdje su „konkurenti u prodaji sankcionisane nafte".

Iranska čeličana Mobarake, Isfahan
Iranska čeličana Mobarake, IsfahanFoto: Mehr

Džon E. Smit vjeruje da bi dvije zemlje mogle da pokušaju da se „podpomažu” jačanjem ekonomskih i vojnih veza, „ali kako sve više postaju globalne parije, rizikuju i da zbog smanjene popularnosti na globalnoj sceni jedna drugu povuku na dno."

„Svaka saradnja između dvije zemlje samo pokazuje koliko su Rusi postali očajni", tvrdi Bil Brauder i da „nema mnogo toga što Iranci mogu da nauče Ruse a što Rusi već ne znaju".

I Robert Person se složio da „osim razmjene savjeta i trikova" o tome kako se sankcije mogu izbeći", on ne vjeruje „da postoji veliki rizik da se Rusija i Iran udruže na smislenom ukidanju sankcija".

„Banke koje nisu sankcionisane u zemlji poput Kine su u boljoj poziciji da služe kao posrednici između ruskih banaka i globalne ekonomije", dodao je on.

Da se ukinu sankcije Iranu da bi Rusija propala?

Posmatrači primjećuju da istovremeno sankcionisanje i Rusiji i Iranu možda nije najbolji način da se napreduje. Mark N. Kac sa Univerziteta Džordž Mejson rekao je da bi logičniji pristup bio da zapadne vlade odluče šta im je prioritet: Rusija ili Iran.

„Ako Rusija trenutno predstavlja mnogo veću prijetnju zapadnim interesima, ono što bi zapadne vlade mogle da urade jeste da ponude ukidanje sankcija Iranu."

U trenutku kada SAD traže da Evropa prestane da kupuje rusku naftu, ali dodatne zalihe američkih saveznika u arapskom svijetu nisu dostupne, „onda za Evropu ima smisla kupovina iranske umjesto ruske nafte", zaključio je Kac.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu