Šta nije bilo dobro u politici prema koroni? | Politika | DW | 19.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Njemačka

Šta nije bilo dobro u politici prema koroni?

Njemačka je usred četvrtog vala pandemije a diskusija o greškama u borbi protiv korone ne prestaje. Je li dovoljno slušati nauku? To pitanje zaokuplja njemačkog predsjednika.

Sve je više ljudi u Njemačkoj zaraženo koronavirusom. Sedmodnevna incidencija svakim danom raste i dostiže nove rekordne brojke. U četvrtom valu pandemije to povećava pritisak na političare da brzo donose ispravne odluke.

Istovremeno, tri stranke buduće semafor-vlade: SPD, Zeleni i FDP pripremaju se za smjenu vlasti. Oni žele što više odluka vratiti u parlament na izglasavanje. U Bundestag su donijeli nove zakone o pandemiji, a zatim ih još jednom preradili. Sada će se o tome glasati.

U principu, to je normalna parlamentarna svakodnevica. Što se tiče politike, koja se odnosi na pandemiju, do sada su smjer određivali čelnici pokrajina - odgovorni za zaštitu od infekcije u Njemačkoj - i kancelarka Angela Merkel. Gremijum koji je donosio odluke bila je Konferencija premijera njemačkih pokrajina (MPK). MPK se također sastaje i ove sedmice. Pitanje, koje se sada postavlja je ko sada treba da odlučuje o pandemiji: Bundestag ili šefovi vlada na saveznom i pokrajinskom nivou? Ko može donijeti bolje, brže i učinkovitije odluke? O tome su se prethodno vodile žestoke rasprave.

Gdje su političari pogriješili?

Ove sedmice se na ovu temu raspravljalo na panel diskusiji sa predsjednikom Njemačke Frank-Walterom Steinmeierom. Jedna od njegovih dužnosti kao šefa države je pokretanje političkih rasprava.

Razgovor sa predsjednikom Steinmeierom u okviru serije manifestacija pod nazivom: Forum Bellevue o budućnosti demokratije

Razgovor sa predsjednikom Steinmeierom u okviru serije manifestacija pod nazivom: "Forum Bellevue o budućnosti demokratije"

Ono što je u početku zvučalo vrlo akademski, pretvorilo se u zanimljivu potragu za odgovorima na pitanje o kojem trenutno ne razmišlja samo predsjednik Steinmeier. Ono glasi:  "Zašto u Njemačkoj ima puno više ljudi nego u drugim evropskim zemljama s kojima se moramo hrvati?" Steinmeier je tu mislio na protivnike cijepljenja. U čemu su političari i naučnici pogriješili?

U pandemiji je izuzetno važna politička komunikacija. Šta se može učiniti na tom polju? U federalno uređenoj zemlji poput Njemačke teško je dobiti jedinstvene političke stavove i izjave, jer su zadaci podijeljeni između savezne vlade, pokrajina i opština. Zato postoji pravo šarenilo mjera i pravila, što često nailazi na kritiku.

Ali takav odgovor ne zadovoljava, rečeno je u raspravi u predsjedničkoj palati  „Bellevue" u Berlinu. „Naučni elementi pandemije su u Njemačkoj snažnije ispolitizirani nego u bilo kojoj drugoj zemlji", primijetila je predsjednica njemačkog etičkog vijeća Alena Buyx. Samo je u SAD-u to još više izraženo – tamo je nošenje maske politički statement.

U Njemačkoj se nešto slično dogodilo s odlukom treba li se cijepiti ili ne. To je kombinirano s pitanjem povjerenja u političke institucije, analizira Buyx. I u Portugalu – zemlji s mnogo većom stopom vakciniranih – postoje ljudi, koji nemaju povjerenja u politiku. Ali to se nije odrazilo na stavove prema pandemiji.

Portugal je, poput Španjolske ili Italije, jedna od zemalja u kojoj je u prethodnim talasima pandemije bilo mnogo oboljelih i umrlih. Užas pandemije bio je vidljiv, jako puno ljudi je cijepljeno. Nasuprot tome, u zemljama njemačkog govornog područja: Austriji i dijelovima Švicarske, kao i u samoj Njemačkoj, postoji relativno niska stopa cijepljenih.

Gdje su granice nauke?

Zašto je izgubljeno povjerenje? Možda zato što se premalo govorilo o granicama nauke "Pandemija nas je naučila da su nositelji političkih odluka upućeni na savjete naučnika ", rekao je Steinmeier, "ali političke odluke ne proizlaze iz naučnih spoznaja."

Nauka postoji "samo u množini - kao pluralitet". Ne daje "apsolutnu sigurnost", već prije "znanje i spoznaju da se sutra može više znati".

To načelo je važno učiniti javno vidljivim u političkim raspravama, čak i ako to stvara nesigurnost, pojašnjava naučnica i ekspertica iz oblasti prava i administracije  Laura Münkler. Sporovi i razmimoilaženja stručnjaka unutar ove discipline su normalni. Naučni rad preskače određene faktore i fokusira se samo na limitirani broj pitanja".

Nationale Akademie der ‎Wissenschaften Leopoldina

Prva adresa za naučne ekspertize u Njemačkoj: Akademija nauka Leopoldina

Opasnost od populista i tehnokrata

Stoga je pogrešno skrivati ​​se iza nauke ili naučne spoznaje prenositi kao apsolutnu istinu. Njemački predsjednik je upozorio da mogu nastupiti strašne posljedice ako sprega politike i nauke izađe iz balansa. To se vidi na primjeru populista i tehnokrata.

"Dok se jedni nadaju autoritarnom vođenju zemlje, drugi od politike žele napraviti puki izvršni organ navodno nedvosmislene naučne istine, kako bi brzo i beskompromisno reagirali na ogromne probleme poput pandemije ili klimatskih promjena", kaže Steinmeier.

Čak i ako se populisti i tehnokrati umnogome razlikuju, „izgleda da i jedni i drugi borbu za kompromise i većinu u institucijama predstavničke demokratije smatraju slabošću", podvukao je njemački predsjednik.

Dobro je imati različita mišljenja

Dobro je imati različita mišljenja ne samo zato što neka naučna saznanja mogu biti i pogrešna. Dodatni izazov je što postoji mnogo različitih disciplina. Münkler je pokazao da suočavanje s pluralitetom može biti nezgodno. „Na početku pandemije posebno se gledalo šta kažu virolozi i epidemiolozi. Ali, potpuno je zanemareno šta npr. zatvaranje škola znači za druga područja poput pedagogije.

Da li bi osnivanje Pandemijskog vijeća, na koje pozivaju brojni naučnici, bilo prikladan način da se izbjegne jednostranost? Münkler sumnja u to, jer bi fokus bio previše na ovom tijelu.

U Njemačkoj postoji širok istraživački krug ljudi i djeluju mnoge naučne institucije: na univerzitetima, institutima i naučnim akademijama kao što je Leopoldina ali i pri vladinim institucijama. Tokom pandemije su iz različitih institucija dolazili različiti savjeti.

Ukratko, lekcija za političare bi bila: Više hrabrosti i transparentnosti koja se odnosi na granice koje postavlja nauka i na pluralizam mišljenja i stavova. Ako nema odvažnosti za tako nešto, dolazi do nerazumijevanja i kritike: političari se previše oslanjaju na pojedine eksperte ili, kako je rekao Münkler, pozivaju stručnjake "koji sufliraju i navode na odluku koju bi političari rado donijeli“.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu