Šta kada pripadnici IS-a u BiH izađu iz zatvora? | Politika | DW | 21.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Šta kada pripadnici IS-a u BiH izađu iz zatvora?

BiH nema uslova za adekvatnu resocijalizaciju pa bi se teroristi, i nakon izdržavanja zatvorskih kazni, mogli naći na slobodi sa istim ubjeđenjima koja su ih i odvela u redove „Islamske države“.

Prihvat povratnika sa stranih ratišta veliki je sigurnosni izazov i za mnogo naprednije i uređenije države od Bosne i Hercegovine, kaže u komentaru za Deutsche Welle profesor i dekan sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Nedžad Korajlić. „Bit ću potpuno iskren. Naše društvo u ovom trenutku nije spremno za kvalitetnu resocijalizaciju. Od ustanova nadležnih za izdržavanje krivičnih sankcija ne možemo očekivati dobre rezultate, jer one rade u teškim uslovima. Kvalitetna resocijalizacija podrazumijeva kadrovsku, stručnu osposobljenost. Zatvorski čuvari sa samo jednim psihologom ili pedagogom ne mogu osigurati kvalitetnu resocijalizaciju. A kada je riječ o osobama koje su osuđene za terorizam, onda bi s njima trebali raditi timovi stručnjaka za kriminologiju, sociologiju, psihologiju...", kaže Korajlić.

Stručnjaci ističu da je teško predvidjeti kako će se neka osoba ponašati nakon odslužene zatvorske kazne i može li osuđeni terorista promijeniti svoj stav tokom višegodišnje robije. Prognoze nisu optimistične s obzirom na kadrovska, materijalna i druga ograničenja nadležnih ustanova u BiH. „To zavisi od penalnog sistema i posebnih programa tretmana koji podrazumijevaju grupni i individualni psihosocijalni tretman, koji treba biti vođen od strane kvalifikovanih stručnjaka, kao što su socijalni radnici, socijalni pedagozi, psiholozi, psihijatri, uz saradnju i podršku državnih organa", kaže profesorica psihologije na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Elvira Čekić.

Syrien Befreiung IS-Gebiete Frauen

U BiH je iz Sirije deportovano i šest žena i dvanaestero djece

Ne pomaže samo zatvor

Ona za Deutsche Welle naglašava da zatvorska kazna, sama po sebi, nije dovoljna za  promjene osuđenikova ponašanja i da se na osnovu relativno malog broja istraživanja iz ove oblasti ne može sa sigurnošću utvrditi obrazac ponašanja osuđenika nakon izdržavanja kazne. Posebno je to teško učiniti kada se radi o slučajevima vjerske indoktrinacije. „Vjerska indoktrinacija je multidimenzionalan, višestruko uslovljen fenomen,  koji podrazumijeva upotrebu nasilja često u simboličkim, smrtonosnim akcijama u svrhu 'svetih' ciljeva ili 'vrijednosti'. Uz određene unutarnje motivacije i faktore, to dovodi do specifične metode djelovanja karakteristične za terorizam motiviran vjerskim razlozima. Sveti ciljevi takvog terorizma podrazumijevaju ideju i cilj cjelokupne organizacije općenito, poput svrgavanja sekularnog režima", kaže profesorica Čekić.

Govoreći o motivima žrtava vjerske indoktrinacije, ona pojašnjava zašto je od takvih ekstremista teško očekivati značajnije promjene ponašanja. „Iz njihove tačke gledišta, oni su spasitelji i oslobodioci svog naroda od 'nemoralnog' i 'pohlepnog' Zapada koji im pokušava oduzeti njihov način života i vrijednosti i nametnuti svoj. U tom slučaju fundamentalizam se ne pojavljuje kao povratak tradiciji i izvornim principima islama, već kao bunt protiv Zapada i svega što on podrazumijeva. Stoga je veoma teško i očekivati neke posebne zaokrete u njihovim pogledima na društvena zbivanja", kaže profesorica Čekić.

Symbolbild Deutschland Gewalt Gefängnis

Pitanje je u kojoj mjeri je u BiH moguća resocijalizacija bivših IS-ovaca

Ulaganje u sigurnost se uvijek isplati

Kada je riječ o prihvatu ekstremista koji su se na stranim ratištima borili u redovima „Islamske države", BiH ispoljava i druge slabosti, a jedna od njih je i sporost u formiranju vlasti, kaže profesor Nedžad Korajlić. „Opstrukcije pri formiranju vlasti usložnjavaju sigurnosnu situaciju. Proces donošenja odluka u sferi sigurnosti ne smije biti usporen ili na drugi način doveden u pitanje zato što vlast nije pravovremeno fomirana nakon izbora. Ljudi koji rade u sigurnosnom sektoru ne bi trebali razmišljati o tome ko će im sutra biti šef, kako će raditi u narednom periodu, ko će donositi odluke... Problemi sa usvajanjem budžeta, nabavkom materijalno-tehničkih sredstava, prijemom novih kadrova, sve to dodatno komplicira sigurnosnu situaciju", kaže Korajlić.

Prihvat ekstremista osumnjičenih za terorizam je složen proces, kaže naš sagovornik. „Prema mojim informacijama, sigurnosne službe u BiH, među kojima su SIPA i OSA, imaju dosta kapaciteta kako bi se suočile sa ovim izazovima. Naravno, potrebna im je pravovremena politička podrška, umjesto beskonačnih razgovora o formiranju vlasti. Mnoge vlade na različitim nivoima u BiH o ovom problemu razmišljaju kao o jednoj vrsti „troška", ali sigurnost se tako ne smije posmatrati. Ovu problematiku ne smijemo posmatrati isključivo statistički i biti zadovoljni ako u određenom  vremenskom periodu nismo imali terorističkih prijetnji. Sigurnost se gradi i čuva, to je stalan proces koji košta, ali se na kraju uvijek isplati", kaže profesor Korajlić.

Syrien Baghouz Flucht Zivilisten aus IS Gebiet

Grupa koja je deportovana iz Sirije samo je dio bh državljana koji se tamo nalaze

U Siriji je još oko 70 državljana BiH

Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor za pet državljana BiH koji su se u Siriji borili u redovima „Islamske države" i drugim ekstremnim grupama. Pritvor je određen Emiru Ališiću, Senadu Kasupoviću, Miralemu Berbiću, Jasminu Keseroviću i Hamzi Labidiju. Armen Dželko i Muharem Dunjić još se nalaze na ispitivanju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Osumnjičeni ekstremisti u nadležnosti su policije i Tužiteljstva BiH i najvjerovatnije će se suočiti s optužbama za pripadnost terorističkim organizacijama.   

U BiH je iz Sirije deportovano i šest žena i dvanaestero djece. Oni su smješteni u Imigracijski centar u Delijašu.  Grupa koja je u četvrtak (19.12.) deportovana iz Sirije samo je dio bh državljana koji se nalaze u toj zemlji. Pretpostavlja se da je u Siriji u različitim svojstvima još oko 70 državljana BiH i njihove djece koja imaju pravo na bh državljanstvo.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android