Šta donosi Davos (osim Trumpa)? | Politika | DW | 23.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Šta donosi Davos (osim Trumpa)?

Od ovog utorka se u Davosu na 48. Svjetskom ekonomskom forumu ponovo sastaju svjetski bogataši i moćnici. Političke teme dobijaju na značaju jer ovaj put je prisutno osobito mnogo političara, među njima i Trump.

Ovogodišnji moto Svjetskog ekonomskog samita glasi: "Stvoriti zajedničku budućnost u rastrganom svijetu" (Creating a Shared Future in a Fractured World). To zvuči najprije kao pokušaj jasnog razgraničavanja od onih koji propagiraju populizam i nacionalizam. U konačnici globalna ekonomska elita koja se okuplja u Davosu posluje najradije prekogranično.

Ove godine je forum uokviren nacionalistima: Na ceremoniji otvaranja u utorak govori indijski premijer Narendra Mondi koji samog sebe opisuje kao hinudističkog nacionalistu, na zatvaranje u petak dolazi američki predsjednik Donald Trump koji se pak zalaže za protekcionističku politiku opisanu sloganom "American first".

Nema proturječnosti

Klaus Schwab, osnivač WEF-a

Klaus Schwab, osnivač WEF-a

Osnivač Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Schwab ne smatra da to proturječi vrijednostima foruma, naprotiv. On Davos vidi kao idealno mjesto da se za stolom okupe ljudi različitih pogleda. "Ovdje je riječ o trgovini, okolišu, borbi protiv terorizma, poreznim sistemima i konkurentnosti", kaže Schwab. "I vrlo je važno da je predsjednik Trump tu", dodaje on.

Prošle godine se kineski predsjednik Xi Jinping u Davosu prezentirao kao zagovornik slobodne trgovine iako je njegova vlada sasvim otvoreno protekcionistička jer štiti dijelove privrede od međunarodne konkurencije.

Sada Trump može iskoristiti priliku da okupljenoj eliti pojasniti zašto je njegova politika sasvim u duhu zvaničnog mota Svjetskog ekonomskog foruma koji glasi "poboljšati stanje u kojem se svijet nalazi". 

Veliki troškovi

Uostalom Trump nije jedini predstavnik američke vlade koji posjećuje Davos - osam članova američke administracije stiže u švicarsko zimovalište, među njima ministar vanjskih poslova Rex Tillerson. O troškovima putovanja nema zvaničnih navoda. Jedan švicarski list procjenjuje da troškovi iznose do 40 miliona američkih dolara i upućuje na to da je u pratnji Billa Clintona tokom njegove posjete Davosu 2000. godine uključujući sigurnosno osoblje bilo ukupno 1500 osoba.  

Osim Trumpa i Modija dolazak u Davos je najavilo oko 70 šefova država i vlada među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanska premijerka Theresa May i predsjednik Europske komisije Jean-Claud Juncker. "Mi ovdje praktično imamo europski samit", kaže predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Borge Brende.  

70 šefova država i vlada

Iz Afrike dolazi deset šefova država i vlada, sa Bliskog istoka devet, iz Latinske Amerike šest, toliko kao nikada prije", kaže Brend. K tomu dolaze šefovi od skoro 40 međunarodnih organizacija, od UN-a, Svjetske banke do Greenpeacea i Oxfama.  

Pored stotina zvaničnih i poluzvaničnih rundi razgovora u Davosu će prvi put biti organizirane i manifestacije zatvorenog tipa. Na ovim "diplomatskim sjednicama" bi se trebalo razgovarati o kriznim žarištima, od Sirije, Koreje i Bliskog istoka do stanja na rogu Afrike.

Krivac za to što su sada u fokusu više političke teme bi mogao biti utjecaj Borge Brenda. Bivši norveški ministar je u jesen 2017. godine imenovan predsjednikom Svjetskog ekonomskog foruma i slovi od tada za nasljednika Klausa Schwaba, koji je forum osnovao 1971. godine, a u martu ove godine će napuniti 80 godina.

Otpravnik poslova Svjetskog ekonomskog foruma Philipp Roesler, bivši njemački ministar, zamjenik kancelara i šef FDP-a, čini se da također gaji nade da postane Schwabov nasljednik. Koncem 2017. godine on je obznanio da napušta forum i da će od sada voditi fondaciju koja posjeduje oko trećine dionica kineskog konglomerata HNA.  

Problemi globalizacije

Svjetski ekonomski forum u Davosu slovi doduše kao godišnji sastanak globalne ekonomske i političke elite koja se sastaju kako bi promislila o problemima globalizacije. Onečišćenje okoliša, pravedna raspodjela dobara, nesigurna radna mjesta i budućnost socijalnog sistema su neke od tema o kojima se raspravlja. Među 3000 učesnika su i brojni naučnici, od čega 12 dobitnika Nobelove nagrade.

"Danas postoji realna opasnost od kolapsa našeg globalnog sistema", kaže Klaus Schwab. "No promjene se ne dešavaju tek tako. U našim je rukama to da poboljšamo stanje u kojem je svijet - i za to se zalaže svjetski ekonomski forum." 

Argumentacija je tipična za Schwaba: On opisuje aktualnu situaciju kao izrazito ozbiljnu, bez tematiziranja odgovornosti onih koji se u Davosu redovno sastaju. Umjesto toga on opis situacije koristi kao nešto čime argumentira rastući značaj foruma.

Neki od predstavnika u Davosu nasuprot tome opisuje izvorno značenje ovako: Posjetom švicarskim Alpama se štedi novac jer se time nadomještaju višemjesečna putovanja. Svi koji imaju što za reći su ovih danas u ovom snježnom švicarskom selu.

Za političare, koji učestvuju, Davos ima dodatni šarm, a to je zahvaljujući tome da ovaj samit ne završava opterećujućim saopćenjima o kojima će se tek morati pregovarati. Oni jednostavno mogu reći da su samo razmjenjivali mišljenje. A to, tko bi to zanijekao, u najmanju ruku ne čini ovaj svijet gorim.