Šta će biti sa G7? | Politika | DW | 03.06.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Šta će biti sa G7?

Američki predsjednik Donald Tramp odložio je samit grupe G7 za septembar, ili čak i za nakon izbora u SAD. Osim toga, on hoće da na sastanak pozove Rusiju i druge. Da li tu grupu još treba održavati u životu?

Naredni samit G7 sa liderima velikih zapadnih industrijskih zemalja trebalo je da bude veliki šou – američki predsjednik Donald Tramp pozvao ih je u svoj golf-hotel na Floridi. Ali, bilo je internog otpora, i na kraju je korona osujetila njegove planove.

Sada sastanak želi da održi u septembru ili „možda poslije izbora". A volio bi da pozove Rusiju, Južnu Koreju, Indiju i Australiju. Samo, da li uopšte vrijedi održavati takav oblik sastanaka?

EU protestuje

Pitanje je da li Tramp planira jednokratni poziv za Vladimira Putina i ostale ili je na svoju ruku odlučio da proširi grupu. Evropska unija već je protestovala protiv te samovolje: „Rusija je isključena dok ne promijeni kurs", kaže glavni diplomata EU Žozep Borelj.

Od aneksija Krima 2014. Putin je isključen iz G8 – pa je otada grupa ponovo G7. Čine je SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Italija, Francuska i Njemačka. Evropska komisija ima status stalnog posmatrača.

Borelj upozorava da trajna promjena i širenje grupe nije privilegija Sjedinjenih Država. Domaćini mogu da odrede dnevni red i pozovu goste koji mogu da pruže politički doprinos ili s kojima se žele dobri odnosi. Ali ako se želi trajno učešće Australije, Indije i drugih, o tome bi članovi G7 morali da glasaju. Pored toga, EU naziva G7 „važnim geostrateškim okvirom za međusobnu razmjenu". Da li je to tako? 

Trump i Putin - Trump se zalaže za povratak Rusije u G7, odnosno G8

Trump i Putin - Trump se zalaže za povratak Rusije u G7, odnosno G8

 

Da li nam još uvijek treba G7?

Kritika da ti samiti ne donose ništa, stara je koliko i sam format. Pozitivnih rezultata uglavnom nije bilo. Otkako je Tramp američki predsjednik, izgleda da se samo radi o tome da se on spriječi da demolira međunarodne institucije poput NATO, UN ili G7.

„Bio je to donekle koristan format u kome su se glavne industrijski razvijene države decenijama okupljale kako bi razgovarale o svojim najvažnijim pitanjima", ocjenjuje Džeremi Šapiro iz panevropskog trusta mozgova Evropski savjet za spoljnu politiku. A širenje ne bi bilo ništa novo – od svog formiranja, koje je bilo odgovor na naftnu krizu sedamdestih, grupa je polako rasla, sve dok 1998. nije postala G8.

Vašington hoće da promijeni prirodu G7, smatra Šapiro. „Osnovno pitanje nije Rusija, već Kina. Vašington želi da izgradi zajednički front sa drugim zemljama protiv Kine." Ekspert za spoljnu politiku tu pominje Henrija Kisindžera, jer, za vrijeme Hladnog rata, SAD i njen tadašnji državni sekretar za spoljne odnose, uspjeli su da od Kine naprave neprijatelja Rusa. Sada žele da angažuju Rusiju kao saveznika protiv rastuće superiornosti Kine. Takva geopolitička logika ne dolazi nužno od samog predsjednika, već od stratega u njegovom savjetodavnom odboru.

Evropljani bi, naravno, imali pravo na veto na to ko će se pridružiti grupi. Ali ako SAD žele da prošire G7, zašto bi EU rekla „ne" Australiji ili Južnoj Koreji? Ako sastanci ne budu baš vidljivo „anti-kineska koalicija", onda je u interesu evropskih zemalja da učestvuju u strateškom savezu koji se bavi pitanjem Kine. „G7 bi u novoj formaciji ponovo mogao biti koristan", zaključuje Šapiro.

Otkačite to!

Evropljani bi konačno trebalo da otkače G7, događaj o kome se uvijek previše izvještava, a na kome se premalo odlučuje, kaže Šada Islam iz istraživačkog centra Prijatelji Evrope iz Brisela. „Zbog uspona Kine, Indije i Brazila vremena su se promijenila. Vrijedni reporteri nastavili bi da dosadna saopštenja na samitu G7 prerađuju u vijesti, ali zapravo nikoga nije briga." 

Trump i Macron za vrieme Samita G7 u Francuskoj

Trump i Macron za vrieme Samita G7 u Francuskoj

Protivnici globalizacije su možda vjerovali u neki mračni smisao tih sastanka, ali novinari bi uvijek znali istinu – to je sve bio šou. „G7 je relikvija prošlosti – besmislena, bez uticaja i ne drži korak sa svijetom koji se ubrzano mijenja, a koji je trenutno u problemu. Evropa bi trebalo da bude dovoljno hrabra da 'povuče vodu'", kaže Islam. 

Ni velika grupa G20 nije efikasan forum za donošenje odluka. Šada Islam ohrabruje EU da se uključi u nove grupe na različitim nivoima, da traži saradnju sa Asocijacijom nacija jugoistočne Azije (Asean) i afričkim organizacijama. „Okrenuti leđa G7 neće biti lako. Biti u elitnom i ekskluzivnom klubu donosi prestiž, a niko ne voli da se odriče privilegija. Ali, žurka je gotova", kaže ta politološkinja.

Novi savez za Evropu

S obzirom na globalne izazove, Evropska unija bi trebalo da stvori potpuno novi savez, kaže Džudi Dempsi iz trusta mozgova Karnedži Evropa. Ideja o zajednici demokratija mogla bi da se oživi u većoj grupi, nekoj vrsti novog zapadnog saveza. Kao moguće partnere ona vidi Australiju, Kanadu, Japan, Novi Zeland, Južnu Koreju i neke afričke zemlje.

Umjesto debatnog kluba, imao bi se novi politički savez, prožet trgovinskim sporazumima, vezanim za demokratske vrijednosti i sa snažnim obavezama za zaštitu klime.

Takva nova alijansa trebalo bi da na dnevni red vrati i kontrolu oružja. Nakon kvazi kolapsa svih starih ugovora, sa Sjedinjenim Državama, Rusijom i drugima mora se pronaći put do konvencionalnog i nuklearnog razoružanja. Čak i ako Trampova administracija i Kremlj trenutno pokazuju malo interesovanja, ulog je previsok da bi se dozvolio nastavak pat-situacije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android