Šmit u SB UN: „Nećemo sjediti skrštenih ruku“ | Politika | DW | 12.05.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Reakcije na Šmitov govor u UN-u

Šmit u SB UN: „Nećemo sjediti skrštenih ruku“

Visoki predstavnik Kristijan Šmit poručio je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a da neće mirno gledati kako se u BiH ugrožava mir, optuživši RS za destabilizaciju. Iz RS je stigla poruka da BiH nema nikakvu šansu.

I pored pokušaja Rusije da onemogući obraćanje Kristijana Šmita na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a, jer ga ne priznaju kao visokog predstavnika, njemački diplomata predstavio je šestomjesečni izvještaj o stanju u BiH. U svom prvom obraćanju pred Savjetom bezbjednosti, Šmit je poručio da BiH zaslužuje razumijevanje i posvećenost međunarodne zajednice. Postoje prijetnje ustavnom poretku države, prvenstveno iz jednog njenog dijela, poručuje Šmit, ističući da ozbiljni izazovi za fukcionalnost postoje u cijeloj zemlji.

Nema mirne disolucije

„Ovaj pokušaj se može zaustaviti uz pomoć međunarodne zajednice. Vodeća stranka u Vladi RS (SNSD op.a), stalno zagovara mirnu disoluciju zemlje. Dali su i cilj- nezavisna Republika Srpska, unutar dejtonske Bosne i Hercegovine. Razmjenio sam utiske sa šefom države iz regije (predsjednik Srbije Aleksandar Vučić op.a.) i on je rekao da ne smijemo zaboraviti da nema mirne disolucije u ovoj regiji. Ne želim komentarisati, već samo podijeliti ovu informaciju“, rekao je između ostalog Šmit, tokom obraćanja na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a u Njujorku.

Šmit je prvi put govorio u ulozi visokog predstavnika, s obzirom da mu je do sada to bilo onemogućeno od strane Rusije i Kine, koje i dalje osporavaju njegov legitimitet. Zajedno sa Banjalukom smatraju, da je Šmit nelegalno izabran visoki predstavnik, jer ga njegovo imenovanje nije potvrdio upravo Savjet bezbjednosti.

„Šmit nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice niti podnositi bilo kakve izvještaje”, rekao je ruski je ambasador Vasilij Nebenzia, podsjetivši da njegova zemlja ne priznaje kako je rekao „njemačkog građanina“ Kristijana Šmita kao visokog predstavnika. Sličan stav iznio je i predstavnik Kine.

Vijeće sigurnosti UN-a

Vijeće sigurnosti UN-a

Ipak, izvještaj je podnesen, a kao glavni krivac za destabilizaciju zemlje navedeno vođstvo RS, kroz pokušaje vraćanja nadležnosti sa države na entitet u oblasti pravosuđa, poreza i vojske. Međutim, nakon sakcija Velike Britanije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović prije nekoliko sedmica, priča oko vraćanja nadležnosti je za sada od strane vlasti RS stopirana. Nije uspjelo lobiranje vlasti u RS da predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) predstavi izvještaj Vlade RS u Savjetu bezbjednosti, u kojem se tvrdi da “RS ne želi nikakvu secesiju, već da želi da vrati nadležnosti koje joj po Dejtonu pripadaju”.

- pročitajte i ovo:  Schmidt predlaže sankcije protiv Dodika

Nije bilo odluke Predsjedništva BiH

Zbog obraćanja Šmita, neuspjeha srpske delegacije da se obrati na sjednici SB UN-a, te obraćanja bošnjačkog člana Predsjedništva Šefika Džaferovića na istoj, Milorad Dodik poručuje da “BiH sada nema nikakvu šansu”.

„Obraćanje Džaferovića, nije pokazalo ništa osim mržnje prema Srbima, tvrdeći samo ono što on misli da je istina. Džaferović nije više pozicionirani zvaničnik od Tegeltije, osim ako nije bio tu u ime Predsjedništva. A pošto nije bio u ime Predsjedništva, to samo govori da oni imaju jedan stereotip o tome, koji žele da sprovedu po svaku cijenu i da oni doprinose destabilizaciji i razbijanju BiH“, poručio je Dodik u reakcijama na obraćanje Džaferovića na sjednici SB UN-a, ponovivši da Šmit i dalje nije visoki predstavnik.

- pročitajte i ovo:  Lambrecht: „Ne smijemo dozvoliti da dođe do destabilizacije BiH"

Džaferović je u svom obraćanju rekao da je kriza u BiH, najvećim dijelom prouzrokovana secesionističkom politikom, koju sprovode vlasti RS.

„Izlaz iz trenutne situacije, nalazi se u striktnom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i svih 27 godina njegove implementacije. Svi akteri u BiH, moraju poštovati postojeći okvir i rješenja koja naša zemlja ima na snazi. Niko nema pravo da unilateralno ruši postojeća i mukotrpno dogovorena rješenja“, rekao je Džaferović.

Sa druge strane, Zoran Tegeltija, koji se takođe nalazi u Njujorku, a kojem nije bilo dozvoljeno obraćanje, uputio je pismo UN-u, u kojem je naveo da je “spriječen da govori da ne bi rekao da predstavnici ambasada u BiH, svojim zemljama dostavljaju jednostrane informacije, kao i da je izvještaj visokog predstavnika tendenciozan”.

„Želi se poslati poruka i domaćoj i međunarodnoj javnosti da o stanju u BiH pred međunarodnim institucijama mogu da govore samo predstavnici jedne strane i jednog naroda u BiH, što je pogrešno“, poručio je Tegeltija iz Njujorka.

Christian Schmidt sa njemačkom ministrarkom spoljnih poslova Annalenom Baerbock u Sarajevu, 10.3. 2022.

Christian Schmidt sa njemačkom ministrarkom spoljnih poslova Annalenom Baerbock u Sarajevu (10.3. 2022.)

Potreban drugačiji odgovor

Analitičari smatraju da je obraćanje Šmita pred Savjetom bezbjednosti, veliki uspjeh, s obzirom na blokade prethodnih mjeseci u ovom tijelu od strane Rusije i Kine. Ono što je bilo nezamislivo prije nekoliko mjeseci, sada se desilo i to je dobro za BiH. Bivši ministar spoljnih poslova BiH Mladen Ivanić, kaže da je obraćanje čak bilo i izbalansirano.

„I u nastupima ambasadora, bilo je vrlo izbalansiranih stavova. Jeste najveća kritika bila ka vlastima RS i gospodinu Dodiku lično ali je bilo i dosta kritike na stranu HDZ-a. A kada je u pitanju korupcija i kriminal, bilo je vrlo ozbiljnih kritika na stranu SDA, što su sve novine“, rekao je Ivanić za BHRT.

Šmit je pred Savjetom bezbjednosti ponovio, da je više puta pozivao na razgovor za unapređenje ustavne strukture zemlje ali da nije dobio nikakav odgovor. Upitao je, koje zaključke mogu donijeti građani kada čuju retoriku koju ponavljaju vlasti RS o secesiji i preuzimanju državnih nadležnosti. Zbog toga se, kaže, zajedno sa ambasadorima PIC-a složio, da postoji potreba za drugačijim odgovorom, što je i urađeno u vezi sa suspenzijom Zakona o imovini u RS.

„Tada sam iskoristio priliku da kažem da nijedan zakon koji podriva ustavnu strukturu, neće biti prihvaćen“, zaključio je Šmit.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu