„Đinđićeva zaostavština – proevropski kurs“ | Evropa | DW | 10.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Program stipendiranja

„Đinđićeva zaostavština – proevropski kurs“

Više od 15.000 prijava i oko 700 stipendista – to je rezultat programa „Zoran Đinđić“ koji je nakon ubistva Đinđića pokrenuo Odbor njemačke privrede za istočnu Evropu. O tome za DW govori poslovođa odbora Mihael Harms.

Zoran Djindjic Stipendienprogramm Angela Merkel mit Alumnis 2011

Njemačka kancelarka Angela Merkel i Ružica Đinđić sa stipendistima Fondacije "Zoran Đinđić" 2011. godine u Beogradu

DW: U ponedjeljak je petnaesta godišnjica od ubistva Zorana Đinđića. Još tada ste se aktivno bavili Srbijom i cijelim regionom. Kakvo je Vaše sjećanje na taj dan?

Mihael Harms: Odlično se sjećam tog dana jer smo upravo bili sa tadašnjim ministrom privrede Volfgangom Klementom u Rumuniji. Tada je stigla vijest o ubistvu Zorana Đinđića. Bili smo duboko pogođeni i apsolutno šokirani – cijela njemačka delegacija i naši rumunski domaćini – jer smo imali veliku nadu u promjenu u Srbiji, a Zoran Đinđić je simbolizovao tu promjenu uz svoj njemački bekgraund, uz tijesne veze koje je imao sa Njemačkom. Bio je to tragičan događaj i bilo nam je jasno da u tom svijetlu nekako moramo nastaviti njegovo naslijeđe u jačanju njemačko-srpskih odnosa i to ne samo ekonomskih.

DW: Tada ste pokrenuli program stipendiranja. Kako je nastala ideja da ga nazovete imenom ubijenog premijera?

Harms: Zoran Đinđić je simbolizovao duboke veze Srbije i Njemačke. Jačao je ne samo ekonomske veze – kojima se mi prevashodno bavimo – već i duhovno-kulturne na osnovu svog filozofskog obrazovanja i veze sa njemačkom filozofijom. Bilo nam je jasno da se treba koncentrisati na temu obrazovanja i onoga što spaja Njemačku i Srbiju. Počeli smo program kao čisto bilateralni, ali nakon nekoliko godina nam je postalo jasno da ga treba proširiti na region. Jer, jednako važno kao bilateralni odnosi jeste i jačanje odnosa u samom regionu i pokazalo se dobrim što smo u program uključili cijeli region Zapadnog Balkana.

Zoran Djindjic

Đinđić na protestu opozicije 24. septembra 1999.

DW: Kada podvlačite bilans ovih petnaest godina: kakvi su impulsi nastali u programu i šta su sljedeći koraci?

Harms: Možda nekoliko brojki – svih ovih godina imali smo oko 16.000 prijava, oko 700 učesnika iz cijelog regiona koji su bili na dužim praksama u njemačkim preduzećima, 150 firmi koje su se u to uključile. Vjerujem da je jačanje ekonomskih odnosa veoma pragmatično. Većina stipendista se vratila u region. To je važno jer program ne treba da vodi odlivu mozgova već da jača kompetencije i bilateralne veze ka regionu. Drugo je mreža alumnista koja doprinosi jačanju veza mlađe generacije u regionu, među ljudima koji su dobro obrazovani i na dobrim pozicijama u svakoj zemlji. Treće je – koliko god možda patetično zvučalo – prenos vrijednosti iz Njemačke ka regionu i obrnuto. Mislim da nam je to sasvim dobro uspjelo uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) i Ministarstva za razvoj.

DW: Dojče vele je prethodnih godina često imao stipendiste Fondacije „Zoran Đinđić", neki su nakon toga ostali u redakcijama. Kako vidite saradnju na polju civilnog društva i medija između regiona u Njemačke?

Harms: To je naravno veoma važno i srećan sam i zahvalan što Vaša kuća učestvuje u tome. Ekonomski odnosi su veoma važni, ali jednako tako približavanje ideje koja stoji iza toga – tu svakako mediji igraju centralnu ulogu. Ali i vrijednost slobodne medijske kulture je nevjerovatno važna za ovaj program jer na tom polju još ima problema u regionu. Što više povežemo dvije strane, to bolje za program.

DW: Šta je od naslijeđa Zorana Đinđića ostalo u Srbiji?

Harms: Mislim da je najvažnija Đinđićeva zaostavština to što je Srbija jasno krenula proevropskim putem. U Srbiji je skoro nepodijeljeno mišljenje da je cilj članstvo u EU – što uključuje vrijednosti i propise. Srećan sam što EU i nova Vlada Njemačke nastavljaju da podržavaju taj kurs. Dio Đinđićevog naslijeđa je i jačanje bilateralnih veza. Iz ekonomske perspektive imamo jasan porast spremnosti njemačkih kompanija da investiraju u Srbiju, imamo ukupno pozitivan privredni razvoj. No u regionu ima mnogo da se uradi na međusobnoj saradnji, na integraciji omladine u taj razvoj, jer postoje tendencije napuštanja zemalja. Ostaje mnogo da se radi na slobodi štampe, odbrani od ciljanog upliva države u tu slobodu. Još je mnogo izazova pred nama.

Michael Harms Interview

Mihael Harms

DW: Kakve posljedice to ima po stipendijski program?

Harms: U svakom slučaju želimo da ga proširimo, imamo za to podršku Ministarstva za razvojnu pomoć. Vjerujem da se ništa drastično neće mijenjati u programu jer se model pokazao uspješnim. Dalje ćemo jačati rad sa alumnistima, možda ćemo još više uključiti elemente civilnog društva, tako da ovo ne bude samo ekonomski program. Ali mislim da u suštini program treba da bude nastavljen ovakav kakav je.

DW: Imate li utisak da aktuelna srpska Vlada podržava projekat u duhu Zorana Đinđića?

Harms: Imamo veoma konstruktivnu saradnju sa srpskom Vladom, iako je glavni partner naravno Fondacija „Zoran Đinđić“, koju vodi Ružica Đinđić. Kako sam i rekao, proevropska orijentacija Srbije se ne dovodi u pitanje, ali ima i tačaka koje kritikujemo i na koje sam ukazao.

*Mihael Harms, 1964, je poslovođa Odbora njemačke privrede za istočnu Evropu, krovnog predstavništva privrede koje se stara o poslovnim interesima u istočnoj Evropi. Studirao je međunarodne odnose i iranistiku u Moskvi i Berlinu. Godinama zauzima važne pozicije u njemačkoj privredi gdje se početkom dvijehiljaditih posebno bavio regionom Balkana.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android