Čuvari demokratije na Balkanu? | Politika | DW | 23.09.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Čuvari demokratije na Balkanu?

Percepcija da su mediji čuvari demokratije sve više gubi na snazi. Javnost gubi povjerenje u medije, društvene mreže igraju veliku ulogu u objavljivanju informacija a na njima je sve manje istine.

Klasični mediji, televizija, radio, štampa sve više gubi povjerenje javnosti a osnovni razlog je mnoštvo informacija koje su dostupne na svakom koraku, a koje se plasiraju preko društvenih mreža. U toj trci za privlačenjem publike, mediji često izlaze iz okvira onoga što im je zadatak a to je da informišu javnost o činjenicama, dajući progonoze, opet na osnovu činjenica.

U toj borbi za osvajanje medijskog prostora na Balkanu nema kompromisa a rezultat je gubitak povjerenja građana. U zemljama bivše Jugoslavije situacija je manje-više ista, a nedavno istraživanje Rojtersa pokazalo je da povjerenje u medije nastavlja padati. Samo u ovoj godini povjerenje je palo sa 44 odsto na 42 odsto, a povjerenje u vijesti na društvenim mrežama još je manje, iako posjećenost raste. 

Paradoks

„U Srbiji su vam najpopularniji crkva i vojska. Nemoguće je očekivati da budete popularni u tom dijelu, ja čak to ne bih ni volio. Ta vika se diže na medije a koja je u potpunom paradoksu - da mislite da mediji koji se ozbiljno bave svojim poslom lažu, dok zapravo svi oko njih lažu", kaže da DW glavni urednik magazina „Nedeljnik", Veljko Lalić,  ističući da će biti teško izboriti se sa tim.

„Na Tviteru je problem što vi dolaze po vijest svog istomišljenika. I vi ste stalno u krugu svojih ljudi. Ne idete una ulicu da protestujete. Kada me neko pita zašto ne objavim nešto, ja kažem ajde ti reci za novine, on kaže pa objavio sam na Tviteru. Zato nemate reakciju javnosti u realnom životu", kaže Lalić.

Medien in Bosnien

Situacija sa medijima je paradoksalna i sve su glasniji oni koji za medije koji ozbiljno rade svoj posao, tvrde da lažu, a zapravo svi oko njih lažu, kaže urednik magazina „Nedeljnik", Veljko Lalić

Razičito je viđenje i u novinarskoj branši o tome u kakvom su položaji mediji danas, da li gube povjerenje javnosti i kako će izgledati taj sadržaj (u posljednje vrijeme - content) za nekoliko godina. Da li će klasični mediji skroz nestati, da li će doživjeti neku vrstu transformacije kako bi mogli ostati na tržištu, o tome je za sada teško govoriti. Činjenica je da televizija gubi veliki dio gledalaca, štampa se gasi jer nije više finansijski održiva, a u takvom odnosu snaga web portali se pojavljuju svakog dana.

Mediji nikad jači?

Glavni urednik Večernjeg lista, Dražen Klarić smatra međutim da mediji nikada nisu bili jači.

„Nikada u istoriji, mediji u Hrvatskoj nisu bili jači, a ja radim već dugo. Nikada nisu bili jači niti ih se politika više bojala. Međutim, u toj želji da nekada budemo što bolji i što kvalitetniji, zaboravimo na kontekst, uletimo u brzinu i tada nastaju greške koje nam se obiju o glavu na način da gubimo povjerenje javnosti", kaže Klarić, jedan od učesnika Weekend media festivala u Rovinju, koji je i ove godine okupio medijske radnike na jednom mjestu. 

Novinari sve više nemaju, ili ne žele da imaju, odgovornost za izgovorenu ili napisanu riječ. U medijskom prostoru svaka informacija, koja ima negativnu konotaciju, dobija na značaju. Ne postoje više pravila po kojima mora da se piše, ne postoji druga a pogotovo „treća" strana priče, informacije su neprovjerene ali su „ugodne" uhu slušaocu ili čitaocu. Ne radi se naravno o svim medijima ali je poražavajuće što takvi sadržaji mnogo lakše dolaze do javnosti i budu priihvaćeni.

Medien in Bosnien

"Moramo da kažemo - nema slobode bez slobodnih i profesionalnih medija",  smatra novinar iz Beograda Slobodan Georgijev

Niste više potrebni

„Mediji su se ulijenili. Dešava se jedna nevjerovatna promjena a sve je postalo medij. Sada ti moraš da objašnjavaš sve ispočetka - koja je tvoja uloga, zašto je ona važna, čemu ti sužiš. To je ono što su mediji zaboravili da rade. Sve se mijenja nevjeroavatnom brzinom, reći će nam jednom samo da nismo potrebni. Sada je naš posao da se izborimo za naše mjesto. I moramo da kažemo - nema slobode bez slobodnih i profesionalnih medija",  kaže novinar iz Beograda, Slobodan Georgijev, programski koordinator Balkanske istraživačke mreže.

Tihomir Ladišić, novinar N1 televizije iz Zagreba kaže da ponekad kritika koja dolazi prema novinarstvu ima svoju utemeljnost, na način da je mediji preblizu postavljen vlasti.

„To je nešto o čemu uvijek treba voditi računa i za jedan mediji koji želi da ostane na tržištu, slobodan i profesionano angažovan, treba itekako da vodi računa o tome".

U cjeloj ovoj lepezi problema sa kojima se suočavaju mediji i novinari danas, od toga da je mali dio njih u potpunosti nezavisan, da se bori sa novim sadržajima i načinima njihovog plasmana koje tradicionalni mediji ne mogu da dostignu pa do fejk njuza i društvenih mreža kao medija, postavlja se pitanje može li se takvo stanje prevazići i opravdati povjerenje javnosti ili će se desiti poptuna transformacija, za koju mnogi nisu spremni.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android