Članovi Predsjedništva BiH u Turskoj | Politika | DW | 02.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Članovi Predsjedništva BiH u Turskoj

Zvaničnici BiH i Turske potpisat će danas (2.5.) Ugovor o slobodnoj trgovini i Protokol o izgradnji auto-puta Sarajevo-Beograd. Analitičari kažu da treba razvijati dobre odnose sa svima.

Bosnien-Herzegowina Nuklearabfall für die Nachbarn (BH Presidency )

Željko Komšić iz "opravdanih razloga" nije otišao u Tursku

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i član Predsjedništva Šefik Džaferović na poziv prеdsјеdnikа Rеpublikе Тurskе Recepa Tayyipa Erdoğana borave u zvaničnoj posjeti Turskoj. U Ankaru je pozvan i član Predsjedništva Željko Komšić koji „iz opravdanih razloga" ne može da putuje. Najavljeno je potpisivanje novog Ugovora o slobodnoj trgovini, koji omogućava BiH slobodan pristup tržištu Turske, kao i Turskoj u BiH kada su u pitanju usluge i javne nabavke. „BiH je, pored Singapura, jedina zemlja kojoj je Turska dozvolila slobodan pristup uslugama i trgovini", kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, pojašnjavajući da bi BiH sada u Tursku na godišnjoj osnovi trebala izvoziti oko 15 hiljada tona mesa.

Milorad Dodik je uoči posjete izjavio da je poboljšanje ekonomskih odnosa glavni motiv posjete Ankari, gdje će se članovi Predsjedništva BiH susresti sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Dodao je da će nastojati „otkočiti" razgovore o najavljenoj turskoj podršci izgradnji auto-puta koji bi trebalo da poveže Beograd i Sarajevo, ali i da će se razgovarati i o „brojnim političkim pitanjima". Dodik se nada da će turski zvaničnici sugerirati da se u BiH prvo formira vlast, a tek onda razgovara o Akcijskom planu za članstvo u NATO-u (MAP). „Očekujem da to čujem od Erdoğana, što bi značilo da su se ovi u Sarajevu prekombinovali kada je riječ o opstrukciji formiranja vlasti", rekao je Dodik. Bošnjački političari, međutim, podsjećaju da se BiH već opredijelila za MAP i priključenje NATO-u, što je regulirano i Zakonom o odbrani.

Besuch türkischer Präsident Tayyip Erdogan in Bosnien und Herzegowina (Reuters/D. Ruvic)

Analitičari smatraju da BiH u konkretnom odnosu s Turskom treba da vodi računa o svojim interesima, prije svih ekonomskim, kulturnim, ali i historijskim

Dobri odnosi Erdoğana i Putina mogu „amortizirati" Dodikove prijetnje?

Članovi Predsjedništva BiH dolaze u Ankaru u trenutku kada Recep Tayyip Erdoğan gubi podšku biračkog tijela u većim turskim gradovima. Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da su odnosi BiH i Turske „tradicionalno dobri" te da se i od ove posjete mogu očekivati dodatni impulsi međusobnoj saradnji, razumijevanju i konkretnim projektima. „Istina, vladajuća partija turskog predsjednika je imala neuspjeh na posljednjim lokalnim izborima, posebno u Ankari i Istanbulu, ali to najvjerovatnije neće uticati na najavljene projekte, među kojima su i zajedničke investicije i izvođenje radova na spajanju Sarajeva, Beograda i Istanbula. Turska ima problema i sa američkim restrikcijama zbog suvišnog približavanja i saradnje Ankare sa Putinom i Moskvom i kupovine iranske nafte, ali će ostati kod zacrtanog plana dogovorene saradnje kada je BiH u pitanju", smatra Kučukalić.

Naš sagovornik vjeruje da „dobri" odnosi Erdoğana i ruskog predsjednika Vladimira Putina mogu „amortizirati" pritiske i prijetnje Milorada Dodika secesijom Republike Srpske. „Zanimljivo je da se u svega nekoliko dana u Berlinu i Turskoj razgovara i o BiH i regionu. Ako ne bude isključivosti i insistiranja na maksimalističkim zahtjevima, moglo bi to rezultirati smirivanju tenzija, boljoj saradnji i bržem priključenju država regije Evropskoj uniji. Međutim, u situaciji kada je put BiH ka EU još neizvjestan i dalek, nije loše imati dobre odnose i sa takvim silama kakve su Turska, Rusija ili Kina, kako zbog investicija, turizma i izvoza, tako i globalne politike i ekonomije", ističe Dževad Kučukalić.

Russland Moskau Treffen Wladimir Putin und Tayyip Erdogan (Reuters/Kremlin/A. Nikolsky)

Mogu li odnosi Erdoğana i Putina „amortizirati“ pritiske i prijetnje Milorada Dodika?

BiH na razmeđi civilizacija mora voditi pragmatičnu politiku

BiH ima problem sa definiranjem strategije svoje vanjske politike, pa se to reflektira i na politike u bilateralnim odnosima, kaže novinar BHRT-a Benjamin Butković. „Zbog 'povijesnog duga' prema Sjedinjenim Američkim Državama u zaustavljanju rata, BiH je već decenijama nekritički okrenuta prema Zapadu, a zbog geopolitičke pozicije prema EU. To je BiH dovelo u trajnu poziciju ovisnika i poslušnika koji pri tome ima problem da shvati da ni sa SAD ni sa EU nije u ravnopravnom partnerstvu. Zato se u nekim krugovima postavlja pitanje treba li u odnosima s Ruskom Federacijom i Turskom, pa i Kinom zauzeti oprezniji stav, da ne bi naljutila svoje političke tutore", kaže Butković za Deutsche Welle.

On naglašava da BiH u konkretnom odnosu s Turskom treba da vodi računa o svojim interesima, prije svih ekonomskim, kulturnim, ali i historijskim. „Politički interesi svakako nisu jedinstveni u BiH, pa ih je zbog toga u klasičnom nacionalnom smislu nemoguće definirati. Sporni način vladavine turskog predsjednika treba ostaviti da riješi turski narod, (ne)poštivanje ljudskih prava Turci moraju rješavati zajedno s međunarodnim organizacijama koje se tim pitanjem bave, odnos prema genocidu nad Jermenima neka riješe međunarodni sudovi i velike sile, BiH se tu svakako neće ništa bitno pitati", kaže Benjamin Butković. Naš sagovornik zaključuje da „mala zemlja" na razmeđu civilizacija mora voditi pragmatičnu politiku, ostaviti se priče o prijateljskim zemljama, jer svijet funkcionira na bazi interesa, pa treba uzeti najviše što može i od Zapada i od Istoka, a velike utakmice pratiti sa tribina „jer im nije dorasla".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije