Ćutanje o novoj masovnoj grobnici u Srbiji | Politika | DW | 24.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Ćutanje o novoj masovnoj grobnici u Srbiji

Zvaničnici Srbije nisu poklonili pažnju vijesti o pronalasku nove masovne grobnice kod Raške u kojoj su, vjeruje se, tijela kosovskih Albanaca. Ne komentarišu ni odluku Prištine da stoga zabrani Vučiću ulazak na Kosovo.

Prije više od nedelju dana, direktor Instituta za sudsku medicinu u Prištini, Arsim Grdžaliju izjavio je da je u Kiževaku u opštini Raška pronađena masovna grobnica. Dva dana kasnije, predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović rekao je da se vjeruje da je u grobnici između 15 i 17 tijela i da će njihova identifikacija biti moguća poslije analize DNK. Istog dana, Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu zatražilo je ekshumaciju tijela pronađenih u opštini na jugozapadu Srbije.

Tu vijest nije komentarisao gotovo niko iz vlasti u Srbiji, a jedini predstavnik opozicije, koji je o tome nešto rekao, je predsjednik Građanskog demokratskog foruma (GDF) Zoran Vuletić. On je u saopštenju podsetio da masovna grobnica u Raškoj nije jedina pronađena u Srbiji i da „skriveni grobovi pokazuju kontinuiranu neodgovornost države i nesumnjivo saučesništvo u zločinu“.

- pročitajte i ovo: Zločin jeste bio u režiji države

Zabrana ulaska na Kosovo

Nekoliko dana pošto je otkrivena grobnica u Raškoj, objavljena je vest da je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću zabranjen ulazak na Kosovo. Ni o tome nijedan zvaničnik Srbije ništa nije rekao, a Predsjedništvo Srbije nije odgovorilo na molbu internet-portala „Kossev“ da prokomentariše vijest o tome.

Deutschland Kosovo Maas Haradinaj Stublla

Meliza Haradinaj-Stubla: Uvreda, a ne provokacija

Na pitanje DW da li je Vučiću zaista zabranjen ulazak na Kosovo i šta je bio razlog za tu odluku, Ministarstvo spoljnih poslova Kosova odgovorilo je linkom ka saopštenju ministarke Melize Haradinaj-Stubla: „Zahtjev Vučića, Vulina, Đurića i Petkovića da posjete Kosovo, u vrijeme kada se Kosovo suočava s ponovnim otvaranjem rane i velikog bola za nestalim licima i otkrivanjem masovnih grobnica Albanaca“ predstavlja „više uvredu, nego provokaciju“, navela je Haradinaj-Stubla i dodala da će „svaki zahtjev Srbije u ovim okolnostima, uvijek imati isti odgovor“.

Među rijetkima, ako ne i jedini koji su se osvrnuli na vijest o zabrani da Vučić uđe na Kosovo, opet je Zoran Vuletić. On je upitao predsjednika Srbije da li je zabrana ulaska na Kosovo u bilo kakvoj vezi s pronalaskom grobnice. Po svemu sudeći, odgovor do sada nije dobio.

Spremnost za rešavanje pitanja nestalih?

Kiževak je peto mjesto u Srbiji na kojem su otkrivene masovne grobnice. Ranije su grobnice, sa ukupno 941 tijelom, pronađene u Batajnici, Perućcu, Petrovom Selu i Rudnici.

Pitanje nestalih je dio agende dijaloga Beograda i Prištine pod okriljem Evropske unije, a rješavanje tog problema ušlo je i u sporazum potpisan u Vašingtonu 4. septembra.

Iako su se obje strane obavezale „da će ubrzati napore da lociraju i identifikuju posmrtne ostatke nestalih osoba“, neke izjave zvaničnika Srbije opovrgavaju uvjeravanja da Beograd to zaista i namjerava da učini.

„Šta ćemo mi sa Srbima koji potkazuju Albancima i Hrvatima, pričaju razne gluposti, pokazuju im gdje su sahranjeni Albanci širom Srbije? Veljko Odalović, ta Komisija za nestala lica, oni malo, malo, pa idu da istražuju neke lokacije koje dojavljuju određeni špijuni“, rekao je u septembru u intervjuu za jednu beogradsku televiziju novi predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.

Nepuna dva mjeseca kasnije, Dačić je za „Sputnjik“ izjavio da Srbija radi na istrazi ratnih zločina, otkrivanju grobnica i nestalih lica, i da „u Srbiji niko ne sprječava da se nešto otkrije ili da se sankcionišu krivci“.

Kongres SAD: nisu kažnjeni svi krivci

Upravo na presude Haškog tribunala pozvao se Odbor za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD, koji je na Tviteru preneo da je konstatovao da je za skrivanje tijela ubijenih Albanaca u Hagu osuđen Vlastimir Đorđević, ali da se u Beogradu nije sudilo ostalima koji su u tome učestvovali.

Fond za humanitarno pravo (FHP) je 2017. godine tom pitanju posvetio dosije „Operacija skrivanja tela" i podsetio da je odluka o skrivanju tragova zločina na Kosovu donesena 1999. na najvišem državnom nivou, i da je Slobodan Milošević od ministra unutrašnjih poslova Vlajka Stojiljkovića tražio da učini sve kako bi se uklonili sahranjeni leševi albanskih civila.

Serbien Massengrab in Batajnica

Ekshumacija tela iz masovne grobnice u Batajnici 2005.

FHP je naveo da iz dokumenata policije i vojske proizilazi da su u prikrivanju leševa ubijenih Albanaca učestvovale desetine pripadnika i MUP-a Srbije i Vojske Jugoslavije. Utvrđeno je i da su, po nalozima policijskih zvaničnika, u uklanjanju leševa učestvovali i civili i radnici javnih preduzeća

Dokazi o premještanju leševa s Kosova u Srbiju izvođeni su u procesima pred Tribunalom u Hagu protiv Nikole Šainovića i drugih visokih zvaničnika Srbije, kao i u postupku protiv Vlastimira Đorđevića. Uz to, neki od dokaza o skrivanju tijela ubijenih Albanaca izvođeni su i pred Višim sudom u Beogradu, u predmetima „Suva Reka" i „Bitići“.

Ipak, niko od desetina pripadnika MUP-a Srbije, koji se pominju u dosijeu FHP nije procesuiran, pa se pred sudom nije pojavio nekadašnji pomoćnik ministra policije Obrad Stevanović, koji je 1999. godine na sastanku državnog vrha zapisao: „Nema leša – nema zločina“.

Nije se sudilo ni načelniku Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije Draganu Iliću, koji je, navodi FHP, imao „vodeću ulogu u isplati dnevnica na ime operativnih troškova proisteklih iz akcije prikrivanja leševa“.

Optužnica nije podignuta ni protiv nekadašnjeg načelnika Kriminalističko-tehničkog centra Vladimira Aleksića, koji je, prema izjavi Slobodana Borisavljevića, šefa kabineta Vlastimira Đorđevića, sa Desimirom Radićem bio među saradnicima Dragana Ilića.

Na sudu se nije pojavio ni Petar Zeković, jedan od pomoćnika Vlajka Stojiljkovića, iako je radnik MUP-a Božidar Protić u Hagu posvjedočio da je prevozio leševe sa Kosova u Srbiju i da je tada u stalnom kontaktu bio upravo sa Zekovićem.

Nije istražena ni odgovornost Gorana Radosavljevića Gurija, nekada nadležnog za Nastavni centar u Petrovom Selu, gdje su otkrivene dvije masovne grobnice. To nije učinjeno, iako je nekadašnji šef Službe državne bezbjednosti Radomir Marković na suđenju Slobodanu Miloševiću izjavio da mu je Dragan Ilić rekao kako mu je pomoć u poslu (asanacije terena) pružio baš Goran Radosavljević Guri, navedeno je u dosijeu FHP.

Na taj dosije pozvao se 18. novembra Odbor za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD, uz konstataciju da, uprkos obećanju Aleksandra Vučića, pred lice pravde nisu izvedeni ni oni koji su u Petrovom Selu, na lokaciji Nastavnog centra, 1999. godine ubili trojicu braće Bitići.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android