Žrtve vape za pravdom

Tužitelj Kenneth Scott zatražio je od Sudskog vijeća ukupno 220 godina zatvora zbog ratnih zločina, a reakcije u Hrvatskoj na taj su zahtjev ogorčenje branitelja i ocjena kako se Haški tribunal potpuno pretvorio u politički sud. Odvjetnici optuženih nisu iznenađeni visinom kazne jer, kako ističu, tužitelji Kennet Scott i Douglas Stringer smatraju da su dokazali udruženi politički poduhvat u cilju razbijanja Bosne i Hercegovine te 1090 kaznenih djela, grupiranih u 26 zločina tijekom rata od 91. do 95. godine.

Uz to, tužitelji su nerijetko poistovjećivali Herceg-Bosnu s ustaškom, pa i nacističkom ideologijom. Odvjetnik Slobodana Praljka, Božidar Kovačić ističe i kako je uobičajeno da Tužiteljstvo traži maksimalne kazne. No, Kovačić i upozorava: „To je nerealan zahtjev. Riječ je o jednoj poruci javnosti.“ Hrvatski branitelji su već od Vlade u Zagrebu zatražili da reagira na moguće kazne, posebno zbog opasnosti da se uz šestoricu kojima se sudi, optuži i cijeli hrvatski državni vrh za udruženi zločinački pothvat. Za predsjednika HSP-a Danijela Srba taj je zahtjev potvrda da je Haški tribunal postao politički sud kojemu je za krajnji cilj suditi hrvatskoj odluci o stvaranju samostalne države.

Politički projekt

SDP-ov saborski zastupnik Tonino Picula, ističe da je Međunarodni sud pravde odbacio tužbu Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, a ako bi sad Haaški tribunal presudio šestorki da su bili izvršitelji političkih naloga iz Zagreba, doći će do situacije da će Hrvatska biti više biti kriva za strahote u BiH nego Srbija.

Sve u svemu, i analitičari i političari suglasni su kako je proces šestorki zapravo osuda političkog projekta iza kojega su stajali Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Mate Boban. Uz to se i podsjeća kako će takva presuda imati reprekusije na ocjenu stvaranja hrvatske države.

Visoka cijena

Hrvatska je platila visoku cijenu politike prema kojoj je samoproglašena Herceg- Bosna trebala postati njena 23 županija. Ne samo zbog toga što je bila u svojevrsnoj međunarodnoj izolaciji jer se iz žrtve pretvorila u agresora, nego i zato što se prepolovio broj Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini. Službeni Zagreb godinama se morao i još uvijek mora dokazivati da nema nikakvih pretenzija miješati se u odnose u drugoj državi, a ovakva najave presuda podižu političke tenzije i emocije. Zato sei postavljaju pitanja kako to da su se utemeljitelji Republike Srpske gotovo izvukli bez ili s minimalnim kaznama, dok šestorici BiH Hrvata prijete kazne najveće razine.

No, u svim se tim analizama i pitanjima gotovo uopće ne vodi računa o žrtvama zbog kojih je, uostalom, Sud i osnovan. Odnosno, svatko će se sjetiti svojih, ali ne i žrtava drugih naroda.

Autor: Gordana Simonović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić