1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Švercerskim kanalima preko Crne Gore

9. august 2012

Posljednjih godina Crna Gora postala je nezaobilazna tačka na krijumčarskoj karti imigranata iz Azije ili zemalja sjeverne Afrike koji pokušavaju da se domognu EU. Oni koriste stare švercerske kanale.

https://p.dw.com/p/15m8e
Foto: picture-alliance/dpa

Prema informacijama crnogorske policije, imigranti, uglavnom preko Turske, dolaze do Grčke, a potom se preko Makedonije, Albanije i Kosova, ilegalno prebacuju u Crnu Goru. Za prolazak kroz Crnu Goru, prema zemljama Zapada, kako su nedavno saopštili neki imigranti uhvaćeni u Kopru, u Sloveniji, platili su „oko 200 eura po osobi, plus naknada troškova“.

Analitičar Tufik Softić kaže da su imigranti proteklih godina najčešće ulazili u Crnu Goru sa Kosova i iz Albanije. „U posljednje vrijeme zabilježen je veći broj imigranata iz Palestine, Afganistana i Alžira, koji su do Crne Gore dolazili preko Grčke, Makedonije ili Kosova. Druga linija šverca ljudi kroz Crnu Goru vodila je sa Kosova, preko graničnih prelaza Kula i Tuzi, prema Vraćenovićima (granica sa BiH). Odatle su dalje pokušavali da pređu u Hrvatsku i prema zemljama EU“, objašnjava Softić.

U prvoj polovini ove godine, 419 osoba zatražilo azil, duplo više nego tokom cele prošle godine
U prvoj polovini ove godine, 419 osoba zatražilo azil, duplo više nego tokom cele prošle godineFoto: picture-alliance/World Pictures/Photoshot

On ističe da je Hrvatska pooštrila kriterijume za prelazak granice u procesu pregovara za pristupanje Evropskoj uniji, a isto je zatraženo i od Crne Gore, koja je pregovore počela krajem juna. Zato sada imigranti i njihovi vodiči iz Crne Gore češće koriste puteljke koji iz ove zemlje vode u Bosnu i Hercegovinu jer je granica između te dvije države teško prohodna i slabo kontrolisana, a imigranti su kao voda: kada se jedan kanal zatvori, oni pronalaze drugi.

Sve više zahtjeva za azil

U policiji kažu da imigranti koji su do sada hvatani u Crnoj Gori kod sebe uglavnom nisu imali nikakva lična dokumenta, pa su neki od njih odlučili da potraže azil u toj zemlji. Zvanični podaci pokazuju da je u prvoj polovini ove godine, 419 osoba zatražilo azil, što je čak duplo više nego tokom cijele prošle godine. Iz njemačke ambasade u Podgorici nedavno je saopšteno da u Crnoj Gori boravi 500 imigranata, uglavnom iz sjeverne Afrike. Drastično povećanje broja tražilaca azila ukazuje na to da imigranti koriste tu zemlju da se malo odmore, dobiju medicinsku njegu i legalno se kreću u Crnoj Gori dok im se ne otvori šansa da se prebace na Zapad.

U posljednjem izvještaju Američkog ministarstva spoljnih poslova iz juna 2012. godine se navodi da je „Crna Gora zemlja porijekla, tranzita i konačnog odredišta za muškarce, žene i djecu koji su predmet trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije i prinudnog rada“. Ističe se, takođe, da crnogorska vlada ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za iskorjenjivanje trgovine ljudima, ali da čini značajne napore da to postigne.

Nužna regionalna akcija

Šefica Tima za antitrafiking crnogorske vlade Zorana Ulama kaže da je potrebna šira regionalna akcija da se spriječi trgovina ljudima. „Normalno, i mi ćemo imati manje problema, jer smo mi zemlja tranzita. Ukoliko zemlje destinacije i zemlje porijekla preduzmu neophodne mjere, biće svakako mnogo lakše.“

Jer, kako dodaje Softić, uz šverc droge, šverc ljudi je najunosniji prekogranični posao. „Ono što je sasvim izvijesno jeste da su mreže krijumčara regionalno veoma dobro povezane i naslanjaju se na druge kriminalne organizacije, koje su se bavile švercom droge, oružja i akciznih roba“, ocjenjuje Softić.

Inače, Crna Gora još nema centar za zbrinjavanje tih osoba, a on bi, kako navode zvaničnici u Podgorici, trebalo da bude otvoren do kraja ove godine.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić