"OHR je odavno trebao biti ukinut"

Švajcarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donosi tekst Andreasa Ernsta u kojem se navodi kako OHR treba zatvoriti. Christianu Schmidtu "treba poželjeti sreću ali i konstatovati da je funkcija visokog predstavnika trebala biti ukinuta. Odavno".

OHR se udaljavao od političke realnosti

U članku se potom pojašnjava da je zadatak Ureda visokog predstavnika da nadzire mir i da je on podređen heterogenom Vijeću, sastavljenom od predstavnika 50 zemalja i organizacija. "Ured je jačao one snage koje su pokušavale novi početak mimo etno-nacionalističkih frontova. "Ali istinska politička moć bila je i ostala u tzv. entitetima, federalnim jedinicama. Tako predviđa Dejton", piše NZZ.

"Od početka 2000. godine OHR se udaljavao od političke realnosti. Postajao je ping-pong loptica lokalnih moćnika a ne neko ko je trebao da nadzire", piše NZZ i dodaje: " Mnogi posmatrači su smatrali da se problemi u zemlji ne mogu rješavati izvana.Tako je visoki predstavnik Miroslav Lajčak iz Slovačke nakon dvije godine u službi povukao konsekvence. Rekao je kako njegov odlazak neće ostaviti prazninu jer je to mrtav konj i on nema više volje da ga jaše".

- pročitajte i ovo:  „Incko učinio Bosni medvjeđu uslugu“

NZZ se potom osvrće na visokog predstavnika Valentina Inzka. "U političkom životu BiH on nije imao nikakvu ulogu. Čini se da mu je to nakon njegovog dugog mandata zasmetalo pa je krajem jula, nekoliko dana pred odlazak, donio dekretom zakon kojim se sankcionira negiranje genocida u Srebrenici. O tome, koliko ima smisla zakonom spriječiti negiranje istorijske činjenice, postoje različita mišljenja. Po pitanju dijametralno različitih pogleda o uzrocima i toku rata u BiH to ništa neće promijeniti". 

Pokazivanje nemoći OHR-a

Novinar NZZ Andreas Ernst na kraju članka konstatuje da OHR neće uspjeti provesti Zakon o zabrani negiranja genocida. "Za srpske nacionaliste zakon je podloga ne samo za bagateliziranje Srebrenice već i pokazivanje nemoći OHR-a. I zato se mora ukinuti. Ako Evropa želi pomoći BiH, mora tražiti druge puteve", zaključuje se u tekstu o OHR-u koji je objavio švajcarski list Neue Zürcher Zeitung. 

"To su veliki zadaci"

Njemački list Tageszeitung iz Berlina je povodom dolaska Nijemca Christiana Schmidta na dužnost visokog predstavnika objavio članak Ericha Rathfeldera pod naslovom: "To su veliki zadaci".

Članak počinje osvrtom na porodičnu posjetu Christiana Schmidta Mostaru pred dolazak na preuzimanje dužnosti u Sarajevu, gdje je bio "impresioniran ljepotom planina, rijeke Neretve i okolnih mjesta sa njihovim džamijama i crkvama". Pa ipak se tokom davanja prve izjave nije moglo previdjeti koliko je napet i pod pritiskom, piše novinar TAZ-a i nastavlja: "Ovaj političar iz Franačke treba sada popraviti sve ono što je proteklih godina, bolje reći decenija, propušteno. On bi trebao da politički razjedinjenu zemlju dovede na put, koji bi joj omogućio pristup Evropskoj uniji".

- pročitajte i ovo: Christian Schmidt: Čisto etnička orijentacija je poput kvadrature kruga

No tu se, kako se dalje navodi u tekstu njemačkog lista, gomilaju problemi. Schmidtu je jasno da se na početku mora izboriti da nametne svoj autoritet. Mada su njegovi prethodnici, poput Carla Bildta (1996-1998) i Paddyja Ashdowna (2001-2006), imali veliki autoritet i podršku u provedbi Dejtonskog sporazuma, ovlasti visokog predstavnika su do danas stalno slabile. "I dok je Ashdown mogao smjenjivati nacionalističke ekstremiste sa njihovih funkcija gradonačelnika, međunarodna zajednica je sa svojim ratovima u Afganistanu i na Bliskom istoku sve više gubila BiH iz vida, ne dajući supstancijalnu podršku visokom predstavniku", piše TAZ.

List navodi kako je odluka da se upravljanje zemljom sve više prenosi na lokalne vlasti imala za posljedicu da prije svega srpski nacionalisti počnu dovoditi u pitanje zakone na nivou zajedničke države i provode bojkot bez da zbog toga budu kažnjeni. Konstatuje i kako je tzv. „ownership"-teorija (preuzimanje upravljanja zemljom od strane lokalnih vlasti) produbila podjele. "I Christian Schmidt je u svom prvom statementu kritizirao „ownership" ali i naglasio kako je on političar a ne diplomata". A diplomati, kako pojašnjava TAZ, tendiraju da izbjegavaju konflikte. "Zato će Schmidt kao političar tražiti rješenja i pokušati ih sprovesti."

Široka podrška Schmidtu

Očito je da se ne treba brinuti da neće imati podršku. Berlin i Washington, Merkel i Biden stoje iza njega. Schmidt može računati i na Francusku i Veliku Britaniju. Jedino je Rusija pokušala u Vijeću sigurnosti spriječiti njegov dolazak ali taj pokušaj je propao.

"Schmidtov prethodnik Austrijanac Valentin Inzko, kao predstavnik male zemlje, nije imao dovoljno pokrića od strane međunarodne zajednice. Pa ipak mu je pošlo za rukom da donese zakon, po kojem će se kažnjavati oni koji budu negirali genocid i veličali ratne zločince, kao što je slučaj u Republici Srpskoj ali i sa hrvatskim nacionalistima u Mostaru. Sada je svima jasno da Schmidt, bez obzira na otpor nacionalista, mora naći put da sprovede Zakon o zabrani negiranja genocida, čije donošenje su stalno tražili predstavnici civilnog društva", piše dalje TAZ.

- pročitajte i ovo:  Inzko: Omogućio sam Schmidtu dobar početak

List se osvrće i na Inzkovu konstataciju da je posljednjih nekoliko godina 500.000 ljudi napustilo BiH i navodi kako je u intervjuu za DW Schmidt naglasio da se odliv mladih mora zaustaviti političkim i ekonomskim reformama.

Schmidtu, kako se zaključuje na kraju članka, potrebni jaki živci: "Mora razvijati pravnu državu, mladima dati nadu, spriječiti govor mržnje i stvoriti atmosferu povjerenja. U BiH uskoro dolazi novi američki ambasador, koji je ranije dugo radio u ovoj zemlji. Ali kako će izgledati situacija u Njemačkoj nakon izbora?", pita se autor članka o BiH i novom visokom predstavniku , koji je objavljen u berlinskom listu Tageszeitung.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu