Čime Srbija privlači Folksvagen?
6. mart 2019
Tek što je DW u subotu objavio da su Bugarska i Srbija u trci za investiciju Folksvahena (Volkswagen), beogradska štampa je već pripremila „ekskluzivne" naslovnice na kojima se najavljuje „megafabrika", „privredni zemljotres", „čudovišni" terenci koji će se praviti u Šumadiji, kao i da je Srbija strašno porazila Bugarsku u ovoj trci sa 5:0. Nacionalne televizije prave specijalne emisije, raspaljuje se mašta.
Ali na upite rijetkih srpskih medija koji su se potrudili da pitaju centralu u Volfsburga, njemački proizvođači su ponovili isto što su najprije rekli za DW: još nema konačne odluke. Na snazi je zvanična najava kompanije iz novembra prema kojoj se u „istočnoj Evropi" planira pogon u kojem bi se proizvodilo više modela.
Osim Bugarske i Srbije, prema nekim najavama ozbiljno su u igri Rumunija, te možda Turska i Makedonija. Investicija od oko 1,4 milijarde evra i obrt od 4,5 milijardi godišnje djeluju zagarantovani ekonomiji zemlje koja privuče njemačkog giganta.
Zašto je Bugarska ipak favorit?
Da je stvar gotova demantovala je i premijerka Ana Brnabić. „Nemam komentar, to je previše važna investicija da bi se o tome govorilo u medijima", rekla je ona za RTS. Uzdržano se izjasnio i predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
Sa druge strane, jedan visokorangirani političar bugarske vladajuće stranke GERB za DW tvrdi da su predstavnici Folksvagena još prije nekoliko sedmica bili u Sofiji i da su razgovori daleko odmakli. Bugarska već ima u ponudi dvije lokacije: zonu nekadašnje čeličane Kremikovci nedaleko od aerodroma pored Sofije i industrijsku zonu Rakovski kod Plovdiva.
Bečki list Prese piše da je Bugarska „pomalo favorit" zbog ovih lokacija, jakih privrednih veza sa Njemačkom i članstva u EU. Taj list navodi da sa druge strane Srbija ima više iskustva sa automobilima (FIAT), baš kao i Rumunija (Ford, Dačia) ili Turska (Ford, Hjundai, Honda). Međutim kao mana Turske se navode izrazito loši politički odnosi sa Berlinom i Briselom, a Rumunije manjak radne snage. Iz istog razloga, piše list, nije razmatrana Mađarska.
„Srbija i autsajder Sjeverna Makedonija bi mogli – osim niskim troškovima proizvodnje – da odigraju i na jače finansijske podsticaje: kao kandidati za EU još ne podliježu u punom obimu strogim propisima o državnoj pomoći", navodi Prese.
List dodaje da sporazum o slobodnoj trgovini koji Beograd ima sa Moskvom pak ne igra nikakvu ulogu – jer se ne odnosi na automobile. Vučić je u više navrata pokušavao da isposluje kod Vladimira Putin izuzetak za Fijatov model iz Kragujevca, ali bez uspjeha.
Srpski aduti
Razlog što Folksvagen traži novu sredinu za fabriku koja bi uposlila 5.000 ljudi i pravila 300.000 automobila godišnje uklapa se u širu strategiju kompanije. Veliki pogoni kod kuće – Cvikau, Emden i Hanover – trebalo bi da ubuduće isključivo prave električne automobile. Modeli Pasata se sele u češke Kvasine, odakle bi na Balkan trebalo da se izmjesti proizvodnja Škode Karok i SEAT Ateka.
„Centralni razlog [za otvaranje nove fabrike na Balkanu] su troškovi i zarada. Oni su tamo daleko niži nego u Zapadnoj Evropi", kaže za DW ugledni njemački stručnjak za automobilsku industriju Štefan Bracel, šef Centra za auto-moto menadžment. Zato više, kaže, za Nijemce ne dolaze u obzir ni Poljska ili Mađarska. „Drugi važan razlog su troškovi električne energije. Treće je da se na licu mjesta nalazi mreža liferanata dijelova."
U Srbiji vjeruju da su u sva tri pogleda ispred Bugarske – ako se uopšte riječju „ispred" smije opisati to što su prosječne plate u Srbiji niže od bugarskih. Struja se broji najjeftinije u Evropi, dok su već tu ili su najavljene velike fabrike važnih njemačkih proizvođača auto-dijelova poput Leonija koji pravi kablove ili ZF Fridrihshafena koji se bavi šasijama i prenosnim sistemima.
Kako je, gostujući na TV Prva, rekao Mladen Alvirović iz SAT medija grupe, „kadrovi su svuda u Evropi ključna stvar, zidove je lako napraviti". „Fijat već 10 godina školuje našu radnu snagu", dodao je Alvirović – ti su radnici dobra baza za nekog novog ko bi došao.
Međutim, prevaga bi, kako kaže Štefan Bracel, ipak moglo da bude bugarsko članstvo u EU. Bez obzira što Srbija ima bescarinske sporazume i što je trgovinski okrenuta EU, samo članstvo znači još jednostavniju razmjenu komponenti i gotovih proizvoda, kaže ovaj ekspert. „Doduše, to ne mora sigurno da znači da će se Folksvagen odlučiti za Bugarsku. Treba sačekati."
Koliko čekati? Ni to u Folksvagenu nisu htjeli da preciziraju. Prošle godine se u medijima govorilo da će odluka pasti tek u novembru ove godine, sada se pominje april. Nestrpljivost beogradskih tabloida bliskih vlasti je velika, uostalom, ekonomska politika Aleksandra Vučića gotovo da se svodi na polaganje kamena temeljca ili najave tog čina. Kako god, prvi balkanski Folksvagenovi automobili još otkad je 1992. prestala proizvodnja u Sarajevu trebalo bi da siđu sa trake tek 2023. godine.