1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta raditi u slučaju kibernetičkog napada?

2. decembar 2011.

Bankomati ne daju novac, na aerodromima otkazuje sigurnosna tehnika: hakeri napadaju Nemačku… Šta bi se u slučaju takvog horor-scenarija događalo u zemlji? To se ispitivalo u Nemačkoj.

https://p.dw.com/p/13LFa
Kibernetički sleva!
Kibernetički sleva!Foto: AP

U sedištu Akademije za krizni menadžment, vanredne situacije i civilnu zaštitu (AKNZ), u zelenim brdima nedaleko od Bona ovih dana (30.11.-1.12.) vladala je prava groznica. Tamo se simulirao sveopšti kompjuterski haos u zemlji.

Norbert Rez je osamnaest meseci radio na pripremi tog projekta, razgovarao sa bezbroj ljudi, planirao, koordinisao i do detalja pripremio čitav scenario. Dva dana se ispitivalo šta bi se desilo kada bi odjednom svi kompjuteri u zemlji krahirali, kada uoči Božića bankomati više ne bi davali novac, kada bi bile onemogućene sve bankarske transakcije ili kada bi sigurnosni sistemi na aerodromima otkazali. Virtuelni i realni svet se sve više prožimaju i zato opasnost od kompjuterskog kolapsa danas predstavlja realnu opasnost, i zato ovim projektom želi da se ispita kako bi se Nemačka izborila sa takvom situacijom.

Sama država nije u stanju da zaštiti građane

Symbolbild Internet Spionage Kriminalität Cyberangriffe
Foto: picture alliance/dpa

U akciji je učestvovalo oko 100 institucija sa oko 3000 ljudi. Među njima je 11 saveznih ministarstava, 21-na državna i 37 lokalnih službi, kao i 33 preduzeća, operateri iz takozvanih kritičnih oblasti kao što su telekomunikacione firme, zaposleni u vazdušnom saobraćaju, službe za snabdevanje pijaćom vodom. Kristof Unger, predsednik Savezne službe za zaštitu civilnog stanovništva i pomoć u slučaju katastrofe (BBK), službe koja rukovodi vežbom simulacije, smatra da je posebno važno to što u vežbi učestvuju i privatne firme, zato što država sama, smatra on, nije u stanju da zaštiti sve građane.

Ono što je karakteristično za ovu vežbu, jeste to što se njom ispituje rad kriznih štabova i sposobnost za brzo donošenje odluka, a učesnici vežbe nisu obični statisti već stvarni državni funkcioneri sa svojim saradnicima, šefovi velikih kompanija i medijske kuće.

Vežba je bila osmišljena maksimalno realistično, kako bi svi koji u njoj učestvuju na najbolji način osetili opasnost scenarija, kao što je kompjuterski kolaps u zemlji. Simuliralo se i ponašanje običnih ljudi, preopterećenost telefonskih linija banaka ili rad medija. Iako se radi o simulaciji, mnogim učesnicima i te kako skače adrenalin, jer oni zaista rade na odgovornim mestima i moraju da pokažu koliko su za te poslove adekvatni.

Sada sledi analiza vežbe što će trajati četiri meseca i rezultati će biti poznati u aprilu sledeće godine. Norbert Rez tada kreće sa planiranjem novog projekta za 2013. godinu čija će tema biti bezbednost životnih namirnica.

Autori: Matijas fon Hajn / Boris Rabrenović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković