1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta je ostalo od snage Angele Merkel?

15. novembar 2010.

Danas se održava kongres Hrišćansko-demokratske unije (CDU). Posle odlaska starijih članova stranke, za šeficu partije, nemačku kancelarku Angelu Merkel, nema preterano mogućnosti za „balansiranje“, piše nemačka štampa…

https://p.dw.com/p/Q8Zz
Smena generacija u CDU...Foto: AP

Povodom današnjeg kongresa Hrišćansko-demokratske unije, CDU, list Miteldojče cajtung piše:

„Tračak nade za velike narodne stranke može biti dobar rejting Zelenih. Čini se da građani još nisu izgubili sve nade u politiku. Kako bi se, na osnovu tog saznanja, izborila za reizbor na položaj predsednice stranke, Angela Merkel moraće znatno više da učini – nekoliko oduševljenih tirada na kongresu CDU neće biti dovoljno“, piše „Miteldojče cajtung“.

Istim povodom list Tagesšpigel piše:

„Snaga žene koja je na čelu CDU već deset godina bila je u tome što je umela da izbalansira mnogobrojne različite struje u velikoj narodnoj stranci… Od toga nije mnogo preostalo, jer tradicionalne društvene veze nestaju, a nove se teško uspostavljaju… Tako odlazak starijih članova iz vrha stranke ostavlja praznine i neizvesno je da li će novi ljudi uspeti da ih popune. Za Angelu Merkel nije ostalo mnogo za balansiranje i više nego ikada ona će biti oličenje stranke. Za Merkelovu, jesen odlučivanja trajaće duže nego što je planirala“, piše „Tagesšpigel“.

Privid demokratije u Mjanmaru

Aung San Suu Kyi fordert Meinungsfreiheit in Myanmar
Aung San Su Ći posle oslobađanjaFoto: AP

Povodom oslobađanja burmanske opozicione političarke Aung San Su Ći list Merkiše odercajtung piše:

„Izborima od pre nedelju dana vojna hunta je želela da stvori privid demokratije. Oslobađanje opozicione političarke nedelju dana nakon iznuđene pobede na izborima samo je smokvin list i gest prema svetu kako bi bile ublažene sankcije. Osim toga, to bi mogao biti ventil za gnev koji se nakupio u zemlji i koji je pre dve godine došao do izražaja u pobuni kaluđera odevenih u crveno. Kao šefici zabranjene stranke Su Ći biće teško da se bavi politikom“, piše „Merkiše odercajtung“.

Istim povodom list Tagescajtung piše:

„Čelnica opozicije biće slobodna samo onoliko dugo koliko to odgovara njenom arhineprijatelju, diktatoru Tan Šveu. Ukoliko on i njegov režim procene da nenarušena popularnost San Su Ći predstavlja opasnost po vlast brzo će naći novi izgovor da ponovo uhapse dobitnicu Nobelove nagrade za mir“, piše „Tagescajtung“.

Irska nije Grčka

Irland Premierminister Brian Cowen
Premijer Irske Brajan KovenFoto: AP

Povodom najave da će Irska, prema svemu sudeći, tražiti finansijsku pomoć iz specijalnog fona EU list Velt piše:

„Irska nije kao Grčka koja od proletos zavisi od pomoći EU. Zemlja mnogo izvozi, tržište rada je fleksibilno i varanje poreznika se ne podrazumeva. Irska ima druge probleme – veliki broj banaka je truo, bez državnih milijardi preti im opasnost bankrotstva. Niko trenutno ne zna situaciju u irskom bankarstvu i koliko će još dugova banke morati da otpišu. Ta neizvesnost otrov je za nervozna tržišta kapitala i u slučaju Irske već par nedjelja izaziva preterane reakcije.

Diletantska politika komunikacija u EU, pre svega Merkelove i Sarkozija – pojačala je pritisak za prodaju irskih vrednosnih papira. Najkasnije na proleće, kada će Irska pokušati da nabavi svež novac na tržištima kapitala, moglo bi se desiti ono što niko ne želi – bankrot jedne inače konkurentne privrede EU. Tada bi Irska postala Grčka broj dva. Opasnost celoj evro zoni preti i od prezadužene Portugalije i njene retardirane privrede. Opasnost da tržišta uskoro izgube poverenje u Portugaliju podjednako je velika kao i u slučaju Irske. U tom slučaju bila bi ugrožena i Španija.

Suštinska razlika bila bi u tome što bi spasavanje Španije EU koštalo više nego spasavanje Grčke, Portugalije i Irske zajedno. To ne bi trebalo da izazove paniku, ali političari moraju biti spremni za takav slučaj. Jesu li? Natezanja oko malih promena (Lisabonskog) ugovora na poslednjem sastanku na vrhu, sporenja između Evropske centralne banke i vlada i sporovi između prestonica o pravoj politici za rešavanje krize evra izazivaju ozbiljne sumnje u tu spremnost“, upozorava „Velt“.

Pripremio: Nenad Briski

Odgovorni urednik: Ivan Đerković