1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šta Berlin hoće u Savetu bezbednosti?

31. mart 2019.

Nemačka od početka godine ima mesto u Savetu bezbednosti, a od aprila preuzima predsedavanje tim telom UN. Međutim, zapravo se nastavlja „dvostruko predsedavanje“ sa Francuskom. Evo odgovora na najvažnija pitanja.

https://p.dw.com/p/3Fxld
Foto: picture-alliance/dpa/J. Schmitt-Tegge

Šta znači „dvostruko predsedavanje“?

Nemačka i Francuska su u ovom trenutku u Savetu bezbednosti UN. Francuska je stalna članica najvažnijeg tela Ujedinjenih nacija. Nemačka je u Savet bezbednosti izabrana za 2019. i 2020. godinu. Obe zemlje predsedavaju po jedan mesec Savetu – Francuska u martu, Nemačka u aprilu.

Kao znak bliske saradnje dve zemlje Evropske unije su spojile predsedavanja u „dvostruko predsedavanje“ – Francuzi po prvi put govore o „partnerstvu“. Iako će dolaziti do formalnog smenjivanja u predsedavajućoj fotelji nakon mesec dana, de fakto neće biti promena, jer obe zemlje žele da dalje predsedavaju zajedno. Tešnja saradnja u Ujedinjenim nacijama Berlina i Pariza dogovorena je Ahenskim sporazumom.

Kakvu agendu imaju Nemačka i Francuska?

Fokus je prevencija krize u Africi. Nemačka i Francuska i dalje žele da podrže misiju UN u Maliju, a takođe da rade na polju mira i bezbednosti u Burkini Faso. Trebalo bi da se olakša posao humanitarcima širom sveta: da budu bolje opremljeni i zaštićeni. Odgovarajuću inicijativu će početkom aprila u Njujorku predstaviti nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas.

Drugi fokus je borba protiv trgovine malokalibarskim oružjem na Balkanu. Bolja saradnja na tom polju za to nadležnih službi bi trebalo da bude primer drugim regionima. Nemačka još želi da se u dogovoru sa Francuskom založi za više učešća žena u politici i protiv seksualnog zlostavljanja u konfliktima. Sledeća važna tema je naoružanje. Nemačka će u aprilu u Savetu bezbednosti da predvodi sednicu o neširenju nuklearnog oružja i razoružanju.

Koji su bili dosadašnji fokusi Nemačke u Savetu bezbednosti?

Nemačkoj je od početka bilo važno da lobira za ideje UN, dakle za međunarodnu saradnju i kooperaciju. Nemačka i Francuska žele da se multilateralnim pristupom suprotstave rastućem nacionalizmu Donalda Trampa. „Dvostruko predsedavanje“ je već jedan znak ove ideje, ali i sa drugim članicama EU – Velikom Britanijom (još uvek), Poljskom i Belgijom – Nemačka i Francuska blisko sarađuju.

USA Heiko Maas bei den Vereinten Nationen
Nemački šef diplomatije Hajko MasFoto: picture-alliance/dpa/Kay Nietfeld

Države EU se zajednički zalažu za pridržavanje međunarodnih dogovora i sporazuma, poput Sporazuma o klimi iz Pariza i Sporazuma o nuklearnom razoružavanju. Ove dve zemlje takođe insistiraju na poštovanju rezolucija Saveta bezbednosti. Nemački ambasador u UN je nedavno oštro optužio SAD za kršenje međunarodnog prava time što su priznale Jerusalim kao glavni grad Izraela i rezoluciju UN o Golanskoj visoravni. 

Zašto UN u krizama deluju tako slabo?

Činjenica je da je Savet bezbednosti često podeljen u velikim političkim pitanjima. Ovaj gremijum UN već godinama ne može da se dogovori o rezoluciji o Siriji, zbog toga što Rusija i SAD imaju različite interese, a obe imaju pravo veta u Savetu.

Takođe i kada je u pitanju kriza u Venecueli Savet bezbednosti se nije mogao usaglasiti. Predlogu SAD da se usvoji rezolucija kojom bi se obezbedile isporuke humanitarne pomoći i održavanje fer izbora priključile su se Nemačka i Francuska, ali i drugi Evropljani. Rusija i Kina su upotrebile pravo veta i blokirale usvajanje rezolucije. Time je po ko zna koji put Savet bezbednosti pokazao nejedinstvo po pitanju nekog konflikta, a gremijum samo oslikava duboku podeljenost između država na međunarodnom nivou.

Da li će Nemačka dobiti stalno mesto u Savetu bezbednosti?

Od ponovnog ujedinjenja Nemačka se zalaže da dobije stalno mesto u Savetu bezbednosti. No, tek nedavno su Nemačka i Francuska Ahenskim sporazumom najavile reformu Ujedinjenih nacija i stalno mesto za Nemačku u Savetu bezbednosti kao zajednički cilj. Nemačka ima argumente na svojoj strani: četvrti po redu najveći platiša u zajedničku kasu UN, daje veliki doprinos vojnim trupama UN, a širom sveta je angažovana na važnim poljima ljudskih prava, klimatske politike i razoružanja.

Nemačka nije jedina zemlja koja se zalaže za reformu UN; tu su još Brazil, Japan i Indija koje se bore za nova mesta u Savetu bezbednosti. No, činjenica je da se tek milimetarskim koracima kreće napred kada je reč o reformi UN, objasnio je jedan diplomata. Nemačka dakle mora da iskoristi svoje članstvo u najvišem gremijumu UN, jer stalno mesto nije na vidiku.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android