1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šengen ne dozvoljava kontrole duž granica

27. april 2011.

Nemačka štampa se danas u najvećoj meri osvrće na problem izbeglica i zahteve Italije i Francuske da se pojača kontrola granica. Druga važna tema je obećano zatvaranje Gvantanama predsednika SAD.

https://p.dw.com/p/114Vu
Berluskoni i SarkoziFoto: picture-alliance/dpa

Povodom sve većeg broja izbeglica koje iz severne Afrike stižu u EU list Noje vestfeliše piše: „Dolazak hiljada izbeglica u luke na Malti i u Italiji pobudio je strahovanja od talasa izbeglica koji bi mogao preplaviti Evropu. Politika izolacije od navodne poplave useljenika nailazi na široko razumevanje i u drugim članicama EU, a ne samo u mediteranskim zemljama koje su prve na udaru. Na to ukazuju i rezultati poslednjih izbora na kojima su širom Evrope više glasova, u nekim slučajevima mnogo više, dobile stranke koje pokazuju netrpeljivost prema strancima.

Padom diktatura na severu Afrike došao je i kraj dosadašnjoj politici izolacije u EU. Sada se moraju tražiti novi putevi kako bi se sprečilo da ljudi napuštaju domovinu. Pre svega neophodno je otkloniti beznadežnost koja primorava pre svega mlade i obrazovane ljude da u čamcima kreću na opasan put preko Sredozemnog mora. Za tako nešto sasvim sigurno su neophodna pametnija i sigurno skuplja rešenja od jačanja pogranične policije EU Fronteks.

Lampadusa migration
Foto: Picture-Alliance/dpa

Od humanosti koja se zalaže za neograničeno useljavanje niko ne bi imao koristi, pa ni izbeglice. U EU nema radnih mesta koje ti ljudi traže. Neće biti ništa ni od evropskog blagostanja ukoliko izbeglice završe kao primaoci socijalne pomoći. Što više bude izbeglica, to će manje svaki od njih moći da dobije pomoć. Zato mora hitno da se preduzme nešto kako bi se u Africi smanjio broj onih koji bi da se isele. Posle godina neispunjenih obećanja sada se mora učiniti nešto konkretno. Ko to nije shvatio, mora će da nauči da živi sa rekom izbeglica“, piše list „Noje vestfeliše“.

A o zahtevu Italije i Francuske da se zbog velikog broja izbeglica uvedu kontrole duž granica u području Šengena list Kiler nahrihten piše:

„Bez saglasnosti Evropske komisije prema Šengenskom sporazumu nisu dozvoljene kontrole duž granica. Pretpostavka za tako nešto je ugrožavanje bezbednosti što trenutno nije slučaj ni u Francuskoj, ni u Italiji. Pismo sa takvim zahtevom upućeno Evropskoj komisiji samo pokazuje u kojoj meri je evropska kuća proteklih meseci postala labilna. Od početka finansijske krize pregovori u Briselu su u senci nacionalnih interesa. Sada i Sarkozi i Berluskoni žele da se pomažu na račun EU. Dugoročno, to ne može da izađe na dobro“, upozorava list „Kiler nahrihten“.

Camp Justice Guantanamo FLASH-GALERIE
Foto: picture-alliance/dpa

List Abendblat piše o tajnim dokumentima o američkom zatvoru u bazi Gvantanamo koje je objavio VikiLiks i primećuje:

„Posle objavljivanja najnovijih tajnih dokumenata mogao bi se povećati moralni pritisak na američkog predsednika Baraka Obamu. Međutim, na političkom planu malo šta će se dogoditi. Obamin žar da otkloni pravne nepravde iz Bušove ere odavno se ugasio. Umesto da to prepusti VikiLiksu Obama je mogao sam da iskoristi iste dokumente kao argument u nastojanjima da zatvori zatvor na kubanskoj teritoriji. Sjedinjenim Američkim Državama i njihovom predsedniku nagrađenom Nobelovom nagradom za mir ne može biti svejedno što u tom zatvoru godinama pored navodno „najgorih među najgorima“ sedi i ne mali broj nevinih. U Gvantanamo beju i dalje su 172 zatočenika. U nastojanjima da međunarodnopravnu anomaliju Gvantanamo učini boljom Obama se i sam beznadežno spetljao. Na najboljem putu da katastrofu koju je dobio u nasleđe učini još većom“, piše „Abendblat“.

O situaciji u Siriji list Majn post piše: „Asadova diktatura obezbeđuje integritet višenacionalne Sirije. Bez njega zemlja bi se raspala i nikakva centralna vlast više ne bi kontrolisala granice. Posledice bi bile katastrofalne: džihadistima bi bio otvoren put u Irak, kurdskim separatistima put u Tursku. Borba za vlast u Libanu izmakla bi svakoj kontroli. Situacija bi mogla postati opasna i na granici sa Izraelom ukoliko bi arapski nacionalisti odlučili da iskoriste priliku da se pokažu. Da je realna politika važnija od moralnih rezervi pokazuje primer Bahreina gde je svet ćutke prihvatio brutalni obračun vlasti sa demonstrantima, ili Iran gde su pre godinu i po dana tolerisani još brutalniji postupci vlastodržaca. U Siriji Zapad ima dve neprijatne mogućnosti: da i dalje trpi diktatora Asada ili da rizikuje nepredvidive posledice (njegovog rušenja)“, piše „Majn post“.

O eventualnoj vojnoj intervenciji u Siriji list Rajn Nekar cajtung piše: „Čini se da je isključena vojna intervencija kao u Libiji. S jedne strane, za tako nešto NATO više nema vojne mogućnosti. S druge strane, Zapad neće rizikovati rat u još jednoj muslimanskoj zemlji. Na Bliskom istoku, koji je ionako bure baruta, raspad višenacionalne Sirije mogao bi biti iskra koja bi izazvala eksploziju u celom regionu. Ma kako to zvučalo cinično: politička cena podrške pobunjenicima u Siriji za međunarodnu zajednicu je jednostavno previsoka“, piše „Rajn Nekar cajtung“.

Konačno smo dobili odgovor na pitanje da li je oblak pepela iz islandskog vulkana Eja-fjala-jokula zaista mogao da ošteti avione. Odgovor je DA, prenosi Zidojče cajtung. Naučnici sa islandskog univerziteta su proučavali čestice pepela – one su dovoljno tvrde da potpuno prekriju vetrobransko staklo aviona, a tope se već na temperaturi od 1.150 stepeni. Kako motori aviona rade na preko 1.500 stepeni, jasno je da bi se čestice topile i taložile na turbini što bi moglo da izazove tragediju.

Pripremio Nenad Briski
Odg. urednik: Jakov Leon