1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Šengen ili bodljikava žica?

Robert Švarc17. februar 2016.

Politika Višegradske grupe je politika podizanja ograda, smatraju u Briselu. Bugarska i Rumunija vode politiku koja je negde između Višegradske grupe i onoga što traži Nemačka.

https://p.dw.com/p/1HwcM
Grenze Ungarn - Serbien - Flüchtlinge
Foto: picture-alliance/dpa/Z. Gergely Kelemen

Četiri zemlje Višegradske grupe: Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska, trenutno su najžešći kritičari politike prema izbeglicama koju nemačka kancelarka Angela Merkel dosledno sprovodi u Evropskoj uniji. One i dalje odbacuju uvođenje ključa za raspodelu izbeglica po evropskim zemljama i prete da će hermetički zatvoriti svoje granice ogradama od bodljikave žice. Pri tome bi mogle da im pomognu i Bugarska i Makedonija, koje su izrazile spremnost da na svojim granicama sa Grčkom podignu ograde, ukoliko Atina ne uspe da se izbori sa izbegličkom krizom.

Sada je lako predvideti efekat padanja domina. Ne samo što bi Grčka bila „izopštena“ iz šengenskog prostora, već bi i čitav Šengenski sporazum postao bezvredan. Za tri najmlađe članice EU iz Srednje i Istočne Evrope, Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju, to, čisto tehnički gledano, ne bi bila katastrofa, jer one ni ne pripadaju „šengenskom klubu“. Doduše, Bugarska i Rumunija još od 2011. ispunjavaju tehničke preduslove za pristup, ali zbog nedovoljnih reformi pravosuđa i slabe borbe protiv korupcije, dosad nisu primljene.

Grenze Ungarn - Serbien - Flüchtlinge
Izbeglice na mađarsko-srpskoj granici, avgust 2015.Foto: picture-alliance/dpa/S. Ujvari

Spremni za zatvaranje granica

Hrvatska je prošlog leta podnela zahtev za prijemom u šengenski prostor. U Briselu je rečeno da Zagreb sa tim može računati najranije 2017. U samoj Hrvatskoj se o tome ne diskutuje previše. Mnogo važnija tema je politika „bodljikave žice“ koju vode susedne zemlje. „Ukoliko Slovenija i Austrija zatvore svoje granice, i mi ćemo to učiniti“, rekao je još u januaru predsednik HDZ Tomislav Karamarko. On je dodao da će morati da primeni iste metode kao i pomenute države. Ali, naglasio je i da će „se o tome razgovarati sa partnerima u EU“. Hrvatska ne želi da postane „slepo crevo Evrope“.

U Bugarskoj i Rumuniji diskusija o Šengenu ima sve važniju ulogu. Većina ljudi u tim zemljama se osećaju kao EU-građani drugog reda. No, upravo bog tog statusa, Rumunija je pošteđena izbegličke krize, piše Silviu Mihai u najnovijoj studiji fondacije Fridrih Ebert. Ta zemlja nije omiljena među potražiocima azila, jer rumunska dozvola boravka u pravilu ne važi i za šengenske zemlje.

Kroatien Tomislav Karamarko, Kroatische Demokratische Union
Karamarko: Ukoliko Slovenija i Austrija zatvore svoje granice, i mi ćemoFoto: picture-alliance/pixsell/P. Macek

Sličnu neatraktivnost za izbeglice ima i Bugarska. No, za razliku od Rumunije, ona je jedna od tranzitnih zemalja na takozvanoj Balkanskoj ruti. Još 2014. Bugarska je podigla ogradu na delu granice sa Turskom, a sada bi, prema volji zemalja Višegradske grupe, mogla da usledi i druga ograda – na granici sa Grčkom. Bugarska bi za to trebalo da dobije pomoć u novcu i ljudstvu.

Šengen – na kašičicu

Rumunija i Bugarska se nadaju da će svojim pozicijama u izbegličkoj krizi uspeti da izvuku neku korist za sebe. Obe zemlje se od pristupa EU 2007. nalaze pod nadzorom Brisela na planu pravosuđa i borbe protiv korupcije. Pred samit EU koji se održava 18.2. šef Evropske komisije Žan-Klod Junker je obećao rumunskom premijeru Dačijanu Čološu da će taj kontrolni mehanizam biti ukinut najkasnije 2019. Bugarska i Rumunija se, naravno, nadaju da će se to desiti i ranije, i tu temu vide kao monetu u pregovorima povodom aktuelne debate o izbeglicama.

Isto tako će biti reči i o „šengenskom dosijeu“ – govorka se da bi u Šengenski sporazum mogli da budu uključeni bugarski i rumunski aerodromi i luke, a granice na kopnu bi mogle biti uključene nešto kasnije. Na donošenje odgovarajućih odluka bi moglo da utiče i dalje ponašanje dve zemlje oko izbeglica. Bugarska traži podršku zemalja Višegradske grupe i nekritički deli njihovu politiku. A Rumunija odbija „politiku bodljikave žice“, ali ne želi ni da bezuslovno prihvati uvođenje ključa za raspodelu izbeglica koji predlaže nemačka kancelarka.

Infografik Balkanroute und Grenzkontrollen im Schengen-Raum Serbisch

Protiv „politike novih ograda“

Kancelarka će na samitu morati da traži rešenje metodom štapa i šargarepe. U Briselu se sve češće može čuti i zamerka da mnoge istočnoevropske zemlje spadaju u najveće primaoce finansijske pomoći EU. A sada upravo te zemlje odbijaju da prime izbeglice. No, pretnje sankcijama će sigurno biti pogrešan put, kaže za DW socijaldemokratski poslanik Bundestaga Ditmar Nitan.

„Ako tražimo solidarno rešenje problema izbeglica, ne možemo pretiti strahovima“, dodao je ovaj član nemačkog parlamentarnog Odbora za Evropu i spoljne poslove. „Podizanje novih ograda kao što je trenutno slučaj u nekim evropskim zemljama, nije pravi put“, kaže Nitan, koji smatra da sada treba naći snažno, zajedničko rešenje bez egoizma.